Da HNB prijašnjih godina nije banke toliko ograničavao u rastu kreditnih plasmana, nenaplativi krediti sada bi ih dotukli. Kako recesija uzima danak, tako se sve više zainteresiranih (prema staroj hrvatskoj navadi: nek i susjedu crkne krava) pita kako su banke tako dobro kapitalizirane. Prema posljednjim podacima kojima barata HNB, prosječna je stopa adekvatnosti kapitala u 2013. bila 20,88 posto (minimum je 12 posto). I to uz rast nenaplativih plasmana koji od kraja prošle godine ukupno iznose 15,63 posto (kod poduzeća to je sve teže izdrživih 28,12 posto).
Pitanja o razlozima dobre kapitaliziranosti postavljaju samo oni kratkog pamćenja. Koji su zaboravili ‘jamranje’ protiv regulatora koji je još u vremenima kreditnog buma vizionarski ograničavao rast kreditnih plasmana i moguću izloženost potencijalno teško ili nikako naplativim plasmanima. Iako su banke uvijek bile korak ispred, HNB je raznim odlukama (izravno ograničavanje rasta kredita, obvezno upisivanje blagajničkih zapisa na svaki nedopušteni rast kredita, rast stope obvezne pričuve na deviznu pasivu banaka, rast rezerviranja za loše plasmane…) i u onim i u ovim vremenima uspijevalo voditi kontracikličnu politiku.
Ondje gdje je bivši guverner Rohatinski stao nastavio je njegov nasljednik Boris Vujčić. No ova godina nosi i nove rizike. U HNB-u ocjenjuju da bankama prijeti daljnja erozija profita i rast troškova rezerviranja zbog rasta kreditnih rizika. Rizik će biti i uvođenje novih kapitalnih standarda i moguće reakcije njihovih matica u EU zbog istodobnog uvođenja novoga regulatornog okvira koji bi mogao intenzivirati razduživanje.
I poslovna strategija banaka koja je ulaganja usmjerila u manje rizične plasmane državi u srednjem će roku negativno utjecati na profitabilnost banaka. Zbog toga je unatoč dobroj kapitaliziranosti stabilnost sektora (mjerena posebnim indeksima) ipak više upitna nego u godinama prije.
