Privatni detektiv umjesto ruskog ruleta

Svaka bi tvrtka trebala imati odvjetnika, ali i – privatnog istražitelja. Uvjeravaju u to domaći detektivi ističući kako su velike svjetske tvrtke prihvatile tu praksu. Hrvatske za njom često posežu kao za protupožarnom mjerom.

I splati li se potpisati ugovor s novim poslovnim partnerom; kakav mu je bonitet; je li tvrtka žrtva poslovne prijevare; ima li ‘unutarnje neprijatelje’, odnosno potkradaju li je zaposlenici; tko krade intelektualno vlasništvo i prodaje poslovne tajne konkurenciji; je li životopis kandidata za posao lažan, kolika je vrijednost imovine neplatiša bankovnih kredita; uzimaju li zaposlenici lažno bolovanje itd., sve su to razlozi zbog kojih tvrtke angažiraju istražitelje. Uslugama privatnih detektivskih agencija, koje u Hrvatskoj češće doživljavaju kao servis za praćenje nevjernih supružnika, koriste se i osiguravajuće kuće, banke te drugi poslovni subjekti koji u nestabilnim ekonomskim vremenima žele izbjeći teškoće u poslovanju.

U svijetu je poslovna sigurnost područje na kojem se ništa ne prepušta slučaju, a u Hrvatskoj se razvija tek posljednjih petnaestak godina. Najviše pozornosti posvećuju joj velike hrvatske tvrtke i strane tvrtke koje rade na hrvatskom tržištu. Poslovna sigurnost znači zaštititi materijalno i nematerijalno poslovanje, znati s kim posluje te tko radi za vas te tko stoji na tvrtkim ulaznim vratima, odnosno je li zaštitarska tvrtka zadužena za tehničku sigurnost dorasla njezinim zahtjevima. U skladu s razvojem poslovne sigurnosti na hrvatskom tržištu razvijao se i posjeban segment u detektivskom biznisu. Kad govore o svome poslu, detektivi ne žele imenovati naručitelje. Njegoslav Blažek, profesor po struci, detektiv po zanimanju i vlasnik agencije Detektiv Sova k.d. s 15-godišnjim detektivskim stažem, svoje klijente naziva ‘dva naestoricom veličanstvenih’. Usluge njegove agencije traže menadžeri ili članovi njihovih obitelji, šefovi sigurnosnih ureda tvrtki i korporacija, ulagači, odvjetnici, patentni uredi, udruge za zaštitu intelektualnog vlasništva, udruge za zaštitu ljudska prava, detektivi iz drugih država, osiguravajuća društva, banke i trgovački lanci.

Detektivska istraživanja koja smo provodili za poslovne klijente bila su raznolika i u pravilu su se odnosila na nužne informacije: podatke, procjene, analize i dokaze s pomoću kojih su poslovni ljudi odlučivali o zaključenju ili raskiđanju ugovora, početku ili prestanku poslovne suradnje s osobama ili tvrtkama, stupnjevima ugroze i rizika, pokretanju ili odustajanju od raznih vrsta postupaka ili sporova pred sudovima ili raznim tijelima. Kriminalističkim rječnikom, detektivska istraživanja odnose se na istraživanje prijevara, krađa, iznuda i učena, prijetnji, procjene ugroženosti i rizika, traganje za osobama, predmetima i imovinom. Uz istrage česta je usluga sigurnosno savjetovanje kao sigurnosni ‘business intelligence’ – kaže Blažek.

Mnogi slučajevi na kojima je Blažek radio završili su uhićenjem sudionika, podizanjem optužnice i presudama, a u najblžim slučaju prekidom radnog odnosa ili ugovora. U toj su kategoriji istraživanje krivotvorina, krađa, pronevjera i prijevara – kaže Blažek, koji najzanimljivijim slučajevima smatra one koji su uključivali suradnju s više detektiva, carinom i policijom; bile su to i najopasnije istrage u kojima je sudjelovao.

Takve usluge imaju cijenu, ali kao što detektivi nerado govore o klijentima, tako ne vole iznositi podatke ni o zaradi, odnosno cijeni istrage, jer tvrde da sve ovisi o pojedinačnom slučaju, potrošenom vremenu i veličini klijenta, primjerice tvrtke čiji se bonitet provjerava.

Samo godinu manje staža ima detektivska agencija Shark k.d. Njezin vlasnik Goroslav Šmaguc, mag. iur, bio je i jedan od predsjednika Udruge privatnih detektiva Hrvatske. Šmaguc posluje na hrvatskom tržištu, ali istražuje i u drugim državama. Javnosti je postao poznat razotkrivši veliku pronevjeru u HŽ-u pa odonda ima sve više narudžbi za obavljanje poslova povezanih s korporativnom sigurnošću i sigurnosnim savjetovanjem.

Budući da su poslovne prijedloge najteže rješiva kaznena djela, nužno je dobro se zaštititi prije zaključenja ugovora, bez obzira na to je li riječ o fizičkoj ili pravnoj osobi, pa u skladu s time temeljito ispitati bonitet i poslovanje, objašnjava Šmaguc, dodajući da agencija Shark ima veliko stručno znanje i veliko iskustvo u ispitivanju boniteta pri zaključenju poslova. Dubinsko ispitivanje poslovanja (engl. due diligence) ili ‘business intelligence’ standardni je postupak u poslovanju na tržištu razvijenih ekonomija. Ispituju se tvrtkino poslovanje i menadžment, urednost u podmirivanju financijskih obveza, izloženost, usklađenost s pravnim propisima, postojanje postupaka na sudovima, ali i skriveni podaci koji se ne mogu dobiti uvidom u dokumente, nego isključivo komunikacijom s poslovnim partnerima. Iskustvo pokazuje da je teško ispraviti pogrešku nakon što se posao zaključi i roba isporuči, a nije naplaćena. Tvrtkino poslovanje bez izvršene detaljne sigurnosne provjere zaposlenika i suradnika može se usporediti s ruskim ruletom, poručuje Šmaguc, koji se bavi i istraživanjem životopisa potencijalnih zaposlenika.

Sve više poduzetnika prije zaključenja ugovora s novim poslovnim partnerima zahtijeva provjeru. Zanima ih je li riječ o urednom platiši, ima li partner dovoljne kapacitete da ispuni ugovorene obveze, u kakvom je financijskom stanju, ima li problema sa zakonom…?

Šmaguc navodi i da je bilo mnogo slučajeva u kojima su klijenti tražili provedbu istrage kad je već bilo kasno i imali su milijunski štetu. Prema Šmagucovim riječima, kriza nikako ne smije biti opravdanje za štednju na poslovnog sigurnosti jer je izdatak za rad istražitelja neznatan u odnosu na gubitke zbog nedovoljne provjere poslovnih partnera i drugih sudionika poslovanja.

Provjera tvrtkina boniteta ako se želi provesti detaljna analiza sa svim parametrima traje od deset do petnaest dana. Cijena ovisi o mnogočemu. U takve, složenije provjere, iako se nekomu možda čine jednostavnima, uključen je manji tim detektiva. Osnovna je cijena od 50.000 kuna naviše ako uzmemo u obzir tu složenost, ali varirat će i ovisiti o mnogo detalja te relevantnih podataka – kaže Šmaguc, koji tvrdi da bi svaka tvrtka trebala imati privatnog istražitelja kao što ima odvjetnika ili druge stručne osobe.

Takvu praksu imaju velike svjetske tvrtke koje se zbog korporativne sigurnosti koriste i usluga vanjskih agencija. Potencijala za zapošljavanje detektiva imaju i velike hrvatske tvrtke, ali trebaju ih i mali i srednji poduzetnici, koji kao i drugi sudionici na tržištu poslovno riskiraju, a posljedice propusta i pogrešaka teže nadoknađuju od velikih.