Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu, od 2005. djeluje najmlađi zavod – Zavod za primijenjeno računarstvo. Nastao je izdvajanjem skupine Računarske znanosti iz Zavoda za primijenjenu matematiku FER-a. Ta je skupina djelovala od kraja 60-ih godina prošlog stoljeća i tijekom tog je vremena od početne dvije narasla na tridesetak osoba zahvaljujući zapošljavanju na projektima za tržište i rastu potreba za nastavom.
Istraživanje je usmjeren prema nestandardnim, novim problemima čije rješavanje zahtijeva razvoj namjenskih algoritama te optimalnu uporabu računalnih resursa. Široka orijentacija odgovor je na stanje društva, odnosno gospodarstva, pri čemu su za održivi razvoj nužni multidisciplinarni pristup i cjelovito rješenje optimirano prema više često suprotstavljenih zahtjeva.
FER-ov je zadatak u primijenjenome računarstvu prije svega stvaranje novih vrijednosti u suradnji s okružjem. Stoga Zavod za primijenjeno računarstvo FER-a aktivno sudjeluje u mnogim projektima s različitim tvrtkama, od industrije, trgovine i bankarstva do sustava na državnom proračunu. Kao primjer raznolikosti FER-ove djelatnosti u primijenjenome računarstvu, navodi se približno kronološki dio ostvarenih projekata od 1990. do danas koji su se dokazali u uporabi. Uoči rata solinska tvornica Autodijelovi, danas AD Plastik, našla se u ozbiljnim teškoćama zbog gubitka glavnog kupca, kragujevačke Zastave. U suradnji s FER-om razvijeno je i uvedeno programsko rješenje planiranja proizvodnje zasnovano na linearnom programiranju. Obučeno je dodatno računarsko osoblje, a vodstvo se usmjerilo na optimiranje doprinosa za pokriće u operativnom planiranju proizvodnje. AD Plastik danas je jedna od uspješnih proizvodnih tvrtki.
Početkom Domovinskog rata razvijen je program za planiranje prehrane Hrvatske vojske. Poslije je izrađena sofisticirana inačica s mogućnostima optimiranja. Nakon završetka rata razvijena je zahtjevna aplikacija za Personalnu upravu. Pri tome je bila oblikovana i osposobljena lokalna programerska ekipa. Nažalost, u MORH-u je poslije izostala potpora nastavku takva razvoja informatizacije. Godinama se radilo na potpori obrazovanju kako bi se proširila uspješna rješenja. Gdje se u tome uspjelo potpuno, negdje djelomično, a gdje se je prevladala opstrukcija.
Najuspješniji su bili ISSP – Informacijski sustav studentske prehrane, poznatiji kao X-ice; ISVU – Informacijski sustav visokih učilišta u RH; NISPVU – Nacionalni informacijski sustav prijava na visoka učilišta i potpore državnoj maturi, te NISPUŠ – Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u srednje škole. Razvijeni su bili programi za raspored sati, i to u dvije potpuno različite varijante. Jedna, zasnovana na problemu višedimenzionalnog smještanja, bila je pogodna za pretežito determiniran plan nastave na tadašnjemu dodiplomskom studiju, a druga, zasnovana na genetičkom algoritmu, za izrazito izborni nastavni plan koji je postojao na tadašnjemu magistrskom studiju. Izrađen je i programski sustav e-učenja koji se upotrebljavao na matičnom fakultetu i na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.
