48 doktora znanosti – najskuplji eksponati burze rada

Zbog neodgovorne i pretjerane uporabe antibiotika u medicini, stočarstvu, proizvodnji hrane i poljoprivredi, što je povećalo broj superbakterija, otpornih na sve antibiotike ili većinu njih, na pragu smo postantibiotičke ere, upozoravaju stručnjaci diljem svijeta. S obzirom na to da ‘brojimo sitno’, to znači da bismo već mi, a ne naši potomci, uskoro mogli umirati od običnih upala izazvanih ogrebotinom, rutinske operacije mogle bi postati smrtonosne zbog opasnosti od infekcije, a zahtjevnije intervencije poput presađivanja organa, kemoterapije i skrbi za nedonošćad.

Najveća je opasnost za ljudsko zdravlje sve veća otpornost bakterija na antibiotike, a farmaceutske tvrtke gotovo su obustavile istraživanja novih antibiotika jer im nisu profitabilni. U Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji upozoravaju na to da je sve veća otpornost bakterija na antibiotike danas glavna opasnost za ljudsko zdravlje. Da situacija bude lošija, farmaceutske tvrtke gotovo su obustavile istraživanja radi proizvodnje novih antibiotika jer im oni zbog prevelikih troškova do registracije i kratkoročne liječenja nisu profitabilni. U posljednja tri desetljeća proizvedena su samo dva razreda novih antibiotika, koji također više ne djeluju na superbakterije. Od dvanaest velikih farmaceutskih divova samo još četiri razvijaju nove antibiotike. Čovječanstvo je, dakle, gotovo ostavljeno na cjedilu i na pomolu je najveća zdravstvena kriza od nastanka moderne medicine.

Bakterije su najbrojnija skupina organizama na zemlji. U zdravom je čovjeku od pet do deset puta više bakterija nego njegovih stanica. Da bi održale vrstu, prilagodavaju se nepovoljnim uvjetima mijenjajući svoja biološka obilježja te tako postaju otporne na lijek ili antibiotik koji ih je prije mogao uništiti. Prema istraživanjima, smatra se da za povrat osjetljivosti bakterija na antibiotike treba potpuno prestati uzimati antibiotike na čak četvrtdeset godina! Bakterije su prilagodljive i vrlo se brzo razmnožavaju – u jednom danu izmijene od pedeset do sedamdeset generacija, zato im za razvoj otpornosti treba malo vremena. Dodatni je problem što se te otporne bakterije lako prenose na članove obitelji i druge osobe u kontaktu, dovoljno je primiti kvaku nakon nekoga tko je kliconoša.

Prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, dr. med., voditeljica Referentnog centra Ministarstva zdravlja za praćenje rezistencije na antibiotike, napominje kako se Hrvatska ubraja u zemlje s velikom potrošnjom antibiotika.

Više od sto tisuća Hrvata svaki dan uzima antibiotike, a njih šezdeset do osamdeset posto nepotrebno ih piše ili uzima neodgovarajući antibiotik. Da bi se izbjegla njihova nepotrebna uporaba,