Pažljivo s njima: I čipovi imaju osjećaje

Čipiranje kućnih ljubimaca identifikacijskim mikročipovima smatra se potpuno normalnim, čipiranje ljudi ipak dvojbenim, a posve ekonomski opravdanim smatra se to što se milijuni proizvoda satelitski prate s pomoću malih radiofrekvencijskih identifikacijskih čipova (RFID). Čipovi postaju sve manji, tanji i troše manje energije.

Unatoč neupitnim koristima koje čipovi donose, primjerice u liječenju, već sada treba razmišljati o zakonima koji će regulirati primjenu tog područja tehnologije. Da se ne probudimo u orwellovskom društvu.

I ako se Europom i Amerikom odnedavno šire glasine i teorije zavjere o tome da će se novorođenčad u bolnicama početi čipirati zbog ‘sigurnosti’, čipovi, barem zasad, nisu postali sastavni dio naših tijela. No zato ulaze u gotovo sve uređaje oko nas. Računala, mobiteli i svi slični pametni uređaji domovini su različitih vrsta čipova. Sve pametnijih, naravno. Omogućuju prepoznavanje lica, pokreta i osjećaja. Koncept interneta stvari (Internet of Things) koji se polako uvlači u sve pore naših života učinit će da i svi drugi elektronički uređaji, poput klasičnih kućanskih uređaja te automobila, budu pametni i umreženi.

Unatoč padu prodaje klasičnih računala, prema predviđanjima analitičke tvrtke IDC, prihodi od prodaje čipova će porasti. Gubitak na tržištu računala trebao bi se nadoknaditi rastom cijena memorije te rastom prodaje čipova za pametne mobilne telefone i tablete, koji bilježe strelovit rast prodaje, te pametne automobile. Procjenjuje se da su ukupni prihodi od prodaje poluvodičkih proizvoda dosegnuli 290 milijardi dolara.

Čipovi postaju sve manji, tanji, troše manje energije i sve su pametniji. Već smo otišli prilično daleko i demonstrirali različite tehnologije koje daju 2 u 1 računalima i tabletima čovjekolika osjetila, uključujući prepoznavanje lica, otiska prsta i grimasa – kaže Markus Weingartner, Intelov menadžer za odnose s javnošću u regiji EMEA.

Padom prodaje klasičnih računala najviše je bio pogođen Intel, globalni lider u proizvodnji čipova. Logičan je odgovor bio promjena strategije. Drastično smo promijenili pristup dizajniranju čipova. U prošlosti smo uglavnom nudili velike čipove s visokim performansama za stolna računala, a sada smo se više orijentirali na više različitih područja i imamo rješenja za ultrabook/2 u 1 sustave, tablet i mobitele. Nedavno smo najavili novo rješenje koje je još manje i troši još manje energije te je idealno za ‘nosivu tehnologiju’ i aplikacije IoT (Internet of Things). Za ta dva područja vrlo je važno imati SoC (system on chip ili drugim riječima cijeli PC sa svim mogućnostima smanjen na jedan čip) i čipove koji troše što je moguće manje energije, a procesorima Intel Quark i Edison SoC pokrit ćemo te kategorije – kaže Weingartner.

Za ovu godinu iz Intela je najavljen i lansiranje novih čipova Broadwell, prvih koji će biti proizvedeni u 14-nanometarskom procesu proizvodnje. Čipovi Broadwell trebali bi ponuditi više brzine, manje i tanje uređaje te dulje trajanje baterije, što je ključno za mobilno potrošačko tržište i Intelovo hvatanje koraka s drugim konkurentima na tom tržištu. Tržište tableta i pametnih telefona i dalje bilježi visoke stope rasta i onaj tko ignorira taj segment mogao bi se naći u problemima. Ako uzmemo u obzir da se u budućnosti očekuje sve masovnija primjena ‘nosive tehnologije’, jasno je da čipovi moraju slijediti taj trend i odgovarati na potrebe sve manjih i pametnijih uređaja. U Intelu su tako smanjili potrošnju energije svojih procesora Core da bi se prilagodili zahtjevima visokih performansa tableta.