piše VANJA FIGENWALD [email protected]

Podatak da Windows pogoni više od devedeset posto računala i samo četiri posto pametnih telefona savršen je sažetak učinka tvrtkina dosadašnjeg šefa Stevea Ballmera, ali i Microsoftova problema. Njegov je odlazak najavljen još u kolovozu. Kao nasljednici spominjali su se mnogi, ali položaj je osvojio Satya Nadella, Microsoftov kadar.

Nagađanja o novome šefu jedne od najvećih svjetskih tvrtki prešla su u šest mjeseci put od šapta do vriska. Microsoft će, po svemu suđeći, uskoro objaviti ime nasljednika šefa na odlasku Stevea Ballmera. Kladionice su na prvo mjesto stavljale ‘domaćega’ momka Satyu Nadellu. I pogodile. Iako se potraga za tek trećim glavnim i izvršnim u 39 godina tvrtkina postojanja vodila po cijelom svijetu, ovoga je utorka objavljeno da je završila ondje gdje je i počela, u Microsoftu. Jedan od najatraktivnijih i najzahtjevnijih stolaca u današnjem svijetu dobio je trenutačni šef odjela za tehnologiju u oblaku i poslovni sektor, što vjerojatno neće posebno oduševiti dioničare. Oni su se nadali radikalnom zaokretu u odnosu na dosadašnju politiku, što je logika prema kojoj nitko iz tvrtke to ne može ponuditi.

Neko vrijeme nabacivalo se imenom Alana Mulallyja, čovjeka koji je Ford spasio s ruba propasti, no ta glasina u međuvremenu je pokopana. Dovođenje sasvim drugačijega profesionalca dvosjekli je mač: može donijeti potrebnu svježu krv, ali može značiti i potpunu katastrofu. Dioničari i Wall Street željeli su nekoga poput Mulallyja jer vjeruju da tvrtki trebaju rezanje, stanjenje i utvrđenje baze, možda čak izdvajanje ili prodaja nekih poslova, poput igračih konzola i tražilice Bing.

Njuškalo se i oko HP-ova bivšeg šefa Marka Hurda te Ericssonova sadašnjeg šefa Hansa Vestberga, a spominjali su se još Tony Bates, bivši direktor iz Cisca i Skypea koji se našao u Microsoftu nakon akvizicije Skypea, i Stephen Elop iz Nokije. Potonji bi uistinu bio ulov – u njegovu mandatu Nokia je od sinonima za mobitele postala sinonim za propast najvećih. Navedno je jedan od minusa potrage bila izravna upletenost tvrtkina predsjednika, osnivača i jednog od najbogatijih ljudi na svijetu Billa Gatesa, koji više nije ni predsjednik tvrtke, nego savjetnik za tehnologiju.

Odlazak Ballmera, čovjeka čija četvrtastogodišnja vladavina nije obilježena uspjesima, naprotiv, najavljen je lanjskoga kolovoza, uz mogućnost ostanka i do jedne godine dok se ne nađe primjerena zamjena. Načelnii rok za primopredaju vlasti bio je kraj prošle godine, ali potraga je produljena. Ipak, kraj bi trebao doći svaki čas. Ballmerov Microsoft kasnio je za svim relevantnim trendovima u ICT industriji u proteklo desetljeće i pol, ostavši tako zaglavljen u PC eri, koja je odavno završila. Potrošene su milijarde dolara u pokušajima natjecanja s Googleom i Appleom, proširilo se na proizvodnju vlastitog hardvera (tablet, mobiteli, igrače konzole), no svi Microsoftovi ulaci u ring bili su zakasnjeli i osuđeni na kaskanje za mnogo jačom konkurencijom.

S druge strane, kad je pokušao sâm redefinirati sadašnjost koncipiranjem novoga operativnog sustava Windows 8 oko ideje da su ekran osjetljivi na dodir novi standard, korisnici nisu bili oduševljeni. Mnogi su za svoja računala jednostavno htjeli ‘starinski’ sustav koji ne dijeli svojstva s operativnim sustavima za prijenosne uređaje poput mobitela ili tableta. U tom smislu predbacuje mu se ili da nije dovoljno daleko u nametanju novoga koncepta ostavivši novi sustav negdje između ili to što je uopće pomiješao različite funkcionalnosti u jednu. Na životu su ga održavale uglavnom franšize za Windows i Office s toliko jakom i rasprostra-.