Za jedan od važnijih programa ‘europske vlade’ namijenjen istraživanju i inovacijama – ‘Obzor 2020.’ (‘Horizon 2020’) – hrvatski inovativni poduzetnici već su zagrizli. Većina natječaja za 2014. već je otvorena, a prijave pripremaju, primjerice, IN2, Oikon, Rimac inteligencija. Kao članica konzorcija dobili su finansiranje istraživačkog projekta, koji počinje 1. veljače 2014. i bavit će se istraživanjem novih mogućnosti i algoritama, s nešto manje od tri milijuna eura. Suvlasnik Poslovne inteligencije Dražen Oreščanin kaže da je sudjelovanje u Horizon 2020 prirodnii nastavak njihovih projekata. Budući da je novi program EU još više usmjeren inovacijama i podupiranju malih i srednjih tvrtki od svojih prethodnika, u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sportska očekuju intenzivnije i uspješnije sudjelovanje hrvatskih tvrtki.
Uspoređi li se 2013. s prijašnjim godinom i gleda li se prodaja krajnjih proizvoda, a ne dijelova za rješenja koja isporučuje drugim tvrtkama, Epson je u Hrvatskoj rastao 10 posto, rekao je Gianni Carenzi, Epsonov menadžer za područje Balkana. Epson je lani promijenio strateški smjer i više se usredotočio na profesionalne korisnike.
- Tržište pisača velikog formata svakako je najviše pridonijelo našem rastu u Hrvatskoj, no velik su udio ostvarili i naši pisači za krajnje korisnike, odnosno male i srednje tvrtke. Pokrili smo sve zahtjeve tržišta i sad se možemo usredotočiti na elemente koji nas ističu u odnosu na konkurenciju – kaže Carenzi.
Premda solana Ston jedina u Hrvatskoj proizvodi industrijsku sol za posipavanje cesta, prodati je ne može, čak ni po cijeni one koja se uvozi iz Tunisa. Direktor stonske solane Sveto Pejić kaže da u skladištu imaju tri tisuće tona te soli, što je kap u moru onoga što se troši u Hrvatskoj.
- Vlastitom proizvodnjom ne možemo sudjelovati na ozbiljnijim natječajima, a nemamo ni namjeru baviti se uvozom ili preprodajom, pa bismo htjeli prodati usklađene tone, za što bismo dobili dvjestotinjak tisuća eura – kaže Pejić. Lani je tek grad Karlovac preuzeo 150 tona, ove godine 50 tona i to je sve.
Od prvoga su dana vladajući sve adute oporavka stavili na investicije, ponajviše na – energetiku! Štoviše, stali su ondje gdje su bivši, donoseći Strategiju energetskog razvoja, zaključili: Hrvatska uvozi više od 50 posto energije i to se mora promijeniti. Prema analizi Denisa Redžepagića iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, to se još nije promijenilo. Doduše, poslovni su rezultati energetskih kompanija (najveća je državno/polumonopolni HEP) bolji: u 2012. godini ukupan je prihod deset najvećih porastao za gotovo devet posto, neto dobit za nevjerojatnih 260 posto! No u zaključku analize još nema dovoljno razloga za osmjeh.
Strategija je postavila tri cilja: sigurnost opskrbe energijom, konkurentnost sustava i održivost energetskog razvoja. Ciljevi nisu potpuno zanemarjeni, no nema ni vidljivih pomaka prema ostvarenju. Kako su u žarištu liberalizacija tržišta i transparentnost poslovanja, rezultati će ovisiti o kapacitetu ključnih društava u sektoru (opet HEP) za prilagodbu novim uvjetima zajedničkog tržišta EU. Dakle, do izražaja dolaze kapacitet i sposobnost na promjenu, zaključuje u svojoj analizi Denis Redžepagić, ono na čemu je državni sektor dosad uvijek padao.
Osnaženi dokapitalizacijom od četiri milijuna eura, u Banci Kovanici najavljuju pomak prema aktivnome modelu prodaje, u kojem će trebati predvidjeti potrebe klijenata. Posljednjih nekoliko mjeseci proveli smo u planiranju i provođenju mjera troškovnog optimiranja i učinkovitosti poslovanja. Administrativni troškovi u postocima smanjeni su za dvoznamenka iznose na početku godine poboljšanjem poslovnih procesa i upravljanjem ugovorima. U većini europskih zemalja male banke veoma su osjetljive na operativne troškove, zbog čega se i Banka Kovanica morala poravnati s razinom troškova u usporedivim bankama. Tehnologija je pritom odigrala glavnu ulogu u eliminaciji papira, poglavito u većoj integraciji ‘front’ i ‘back office’ te pojednostavnjenju postupaka. Banka sad iskorištava mogućnosti te tehnologije: ‘back office’ u Varaždinu pojačan je kao središnja integrirana platforma čija je središnja uloga postizanje kvalitete, poboljšanje učinkovitosti te jačanje produktivnosti na nacionalnoj razini.
