Računarstvo u oblaku glavni je svjetski trend u IT-u, s najvećim godišnjim rastom. Namijenjeno je ponajprije malim tvrtkama koje nemaju velike IT budžete i kadrove, pa im je sve to jednostavnije unajmiti i platiti prema potrošnji.
Iako se očekivalo da će male i srednje tvrtke masovno otići u oblak, dogodilo se suprotno. Unatoč svim prednostima koje računarstvo u oblaku donosi malim tvrtkama, čini se da hrvatske male tvrtke općenito ulaganje u cloud uglavnom ne vide kao alat za podizanje konkurentnosti i ostvarivanje ušteda već kao trošak.
U oblak su zato uletjele velike kompanije, koje imaju i veći budžet i složenije IT potrebe, i postale pokretači rasta tržišta u oblaku. Većinu tog tržišta stoga i dalje čine isporuke rješenja u privatnom oblaku (54 posto) i svaka veća tvrtka koja drži do sebe već ima ili planira imati svoj privatni oblak. S druge strane, javni oblak, koji je u suštini namijenjen upravo srednjim i manjim tvrtkama, i dalje je slabo prihvaćen zbog nedovoljnog znanja i sumnje u sigurnost podataka.
Dobiti detaljnije podatke o potrošnji u cloudu i o udjelima najvećih igrača u njegovim različitim segmentima u Hrvatskoj, nemoguća je misija. Jedino je pouzdano da je riječ o jednom od segmenta IT potrošnje koji najbrže raste. Prema zadnjim dostupnim podacima IDC Adriaticsa, u Hrvatskoj je ukupno tržište u oblaku u 2012. usporilo rast na 10,5 posto, ostvarivši promet od 108,4 milijuna kuna, ali u usporedbi s čitavim tržištem, koje bilježi pad, i dalje je svijetla točka.
Na strani ponude postoji nekoliko tipova igrača. U to su područje snažno ušli telekom, zatim lokalne informatičke tvrtke, koje žele svoj dio kolača, a globalne je igrače nemoguće izbjeći prema logici stvari.
Telekomima svojim investicijskim kapacitetima, snagom brenda i prodajnom mrežom mogu ciljati velik tržišni segment. Aduti lokalnih IT tvrtki komplementarni su onima telekom operatera, što je često i motivacija zajedničkog partnerstva u ponudi usluga u oblaku. Možda nemaju toliku financijsku moć ili organizacijske kapacitete, ali posjeduju ono što telekomima ponekad u početku nedostaje – tehnologiju, know-how i specifična softverska rješenja. Globalni igrači (Microsoft, IBM, Oracle…) također su vrlo važan kotačić u ponudi usluga u oblaku na našem tržištu. Riječ je o korporacijama koje su uvelike i zaslužne za definiranje trendova clouda na svjetskoj razini, a koje takve inicijative prenose putem lokalnih podružnica. One pak nastavljaju prijenos znanja, programa i tehnologije vlastitom partnerskom mrežom, što zaokružuje ciklus povratkom na lokalne informatičke tvrtke koje čine tu mrežu.
Najglasniji telekom u tom području je HT, čiju snagu u cloudu uvelike potpomaže sistem-integrator Combis, kojeg je akvizirao prije nekoliko godina. Vipnet u zadnje vrijeme dosta ulaže u svoju ponudu u oblaku s kojom parira HT-u, a Metronet, koji je prvi od telekoma ušao u područje clouda, u njemu je sada najmanji igrač. Nijedna od tih tvrtki ne daje podatke o broju korisnika, prihodu od tih usluga ili tržišnom udjelu.
Domaće kompanije postaju svjesnije prednosti usluga u oblaku i ušteda koje s njima dobivaju te stoga broj korisnika kontinuirano raste. Baza naših korisnika raznolika je što se tiče industrija, ali i veličine kompanija. Vip autonadzor vodeća je usluga nadzora vozila na našem tržištu, odnosno ima najviše korisnika u odnosu na ostale usluge nadzora vozila.
Tržište lokalnih IT tvrtki koje se bave cloudom vrlo je fragmentirano. Niz tvrtki specijaliziran je za određena rješenja, od tvrtki koji su djelatnost hostinga unaprijedile i ponudile klasične IaaS (Infrastructure as a Service) usluge, npr. Megatrend, neovisnih proizvođača softvera koji svoja rješenja migriraju prema SaaS (Software as a Service) segmentu pa sve do pojave tehnoloških startup-tvrtki koje možemo izdvojiti zbog specifičnog poslovnog modela. Bez obzira na vrstu rješenja koje nude, startup-tvrtke, poput Salespoda, Farmerona itd. uglavnom su orijentirane prema cloudu i vrlo često svoje poslovne planove temelje na regionalnom ili svjetskom tržištu.