Home / Poslovna scena / FRANCUZI DOLAZE

FRANCUZI DOLAZE

Sarkozyjeva strategija za Sredozemlje i Balkan prave rezultate postiže u mandatu njegova nasljednika i protivnika Hollandea. No francuski interesi iznad su političkih i osobnih animoziteta.

Cestovna, željeznička, telekomunikacijska, zračne luke (Bouygues koncesionar u izgradnji Istarskog ipsišta i novoga putničkog terminala Zračne luke Zagreb, a iskazao je i načelnici interes za izgradnju pejzažnog mosta).

Autoindustrija, građevinarstvo – stolarija, vojna oprema i dr.

LNG terminal…

Ulaganja francuskih partnera – Bouygues je izrazio načelnici interes za određene segmente projekta ‘Brijuni rivijera’.

Dodaje da je administracija u Hrvatskoj složena, no i da ozbiljan investitor mora provesti malo vremena pokušavajući razumjeti kako sustav funkcionira: – Bina-Istra ishodila je više od 100 građevinskih dozvola za autocestu, a to znači da je moguće. No treba poštivati i novca i vremena – tvrdi Gabelica koji ne misli da je francuska administracija jednostavnija. Primjerice, nastavlja, neki zahtjevi vezani uz ekologiju još su dosta stroži nego u Hrvatskoj.

S druge strane, kada je riječ o hrvatskim prilikama na francuskom tržištu, u HGK kažu da se u Francuskoj javlja manjak kadrova u proizvodnim zanimanjima, što bi mogla biti prilika za nastup hrvatskih malih i srednjih poduzeća. Francuze kao potencijalni partneri zanimaju tiskare, proizvođači dijelova za autoindustriju, tvrtke iz brodogradnje, obrade metala, metalnih konstrukcija, proizvođači PVC stolarije, farmaceutske tvrtke, drvine, elektroničke, građevinske i turističke tvrtke.

U vanjskom političkom kontekstu, Sarkozyjevim inicijativama Unije za Mediteran, Francuska se, kaže geopolitički i suradnik Instituta za europske i globalizacijske studije Jure Vujić, dodatno angažirala za intenzivnije gospodarsko djelovanje na Sredozemlju. Međutim, napominje, Francuska gleda Mediteran kao dio šire makroregije MENA (Srednji istok i sjeverna Afrika) od Maroka do Irana. Preko Unije za Mediteran Francuska nastoji promicati i postići regionalnu političku stabilnost, posebice na južnom dijelu Sredozemlja zahvaćenom raznim geopolitičkim i unutarnjim poremećajima.

Sudjelovanjem na sastanku na vrhu na Brdu kod Kranja u srpnju 2013. francuski predsjednik Hollande potvrdio je aktivnije djelovanje Francuske na području Zapadnog Balkana. Naravno, u sklopu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Francuska nastoji jačati svoj gospodarski odnosi s cjelokupnom regijom te omogućiti pozitivno društveno-gospodarsko ozračje za francuske investicije.

  • Pristupanje Hrvatske EU pa i daljnje proširenje EU na zemlje Zapadnog Balkana za Francusku podrazumijeva proširenje jedinstvenog tržišta te stvaranje novih poslovnih gospodarskih prilika – naglašava Vujić. Snažnije francusko okretanje svojim starim područjima interesa, Mediteranu i Balkanu, i hrvatski ulazak u EU mogli bi otvoriti novu investicijsku stranicu u međusobnim odnosima. Pitanje je samo o kakvim će investicijama biti riječ i koliko će Hrvatska od njih imati koristi.

Francuzi, naime, ima sve više. I to ne samo na rivi u toplim ljutim noćima. Sjever Afrike francuski investitori sve više zamjenjuju istokom Europe. Dio je to i njihove vanjske politike koja se koncentrira na Balkan i Sredozemlje. Hrvatska, odnedavno i članica EU, francuskim investitorima postaje logična meta. Građevinski div Bouygues odavno je udario temelje u Hrvatskoj dobivši koncesiju za Istarski ipsišta i tunel Učku, a sada kao član kozorica gradi novu Zračnu luku Zagreb (vrijednost veća od 250 milijuna eura). Zanimaju ih i pelješki most i Brijuni rivijera. Tvrtka Saage radila je predstudiju za pelješki most, a Consoli Sante Sophreco radi master-plan hrvatskih bolnica. Veliki francuski igrač poput Lactalis, koji je preuzeo Dukat, i Societe Generale, koji je postao vlasnik Splitske banke, u Hrvatsku su ušli prije nekoliko godina, no sada se očekuje snažniji zamah manjih i većih francuskih igrača na ovom tržištu. Saint-Jean Industries lani je uložio pet milijuna eura u pogone za proizvodnju dijelova za automobilsku industriju u Slavonskom Brodu.

Francuske tvrtke već su prisutne u velikom broju sektora u Hrvatskoj, poput financijskih usluga, uslužnom sektoru, kod infrastrukturnih koncesija za autoceste i zračne luke, teškoj industriji, poljoprivredno-prehrambenoj, novim tehnologijama… Francusko-hrvatski poslovni klub od travnja 2012. okuplja oko 65 poduzeća i podružnica koje zapošljavaju gotovo 8000 ljudi u Hrvatskoj. Prema podacima HNB-a, francuska ulaganja u Hrvatsku od 1993. do kraja lipnja 2013. iznosila su 1,4 milijarde eura, odnosno 5,1 posto ukupnih inozemnih izravnih ulaganja, čime Francuska zauzima šesto mjesto među zemljama ulagačima u Hrvatsku.

Investicije u posljednjih nekoliko godina relativno su mimo, pa je 2012. zabilježeno samo 1,4 milijuna eura. Već prva polovina 2013. donijela je znatan porast obujma investicija – 33,3 milijuna eura. U HGK kažu da zahvaljujući novim očekivanim investicijama francuskih tvrtki treba očekivati nastavak pozitivnog trenda. U francuskom veleposlanstvu u Hrvatskoj ističu pak da Francuzi žele postati referentni partner Hrvatske u sektorima u kojima su njihovo znanje i sposobnosti prepoznati: prometna infrastruktura, energetika, vodoprivreda, željeznica, visoke tehnologije… Trenutačno im je posebno zanimljiv sektor prerađe voda, što potvrđuje David Gabelica, predsjednik Uprave Bina-Istre, filijale francuskog koncesionara, i predsjednik francusko-hrvatskoga poslovnog kluba. Kaže da se Francuzi zanimaju za natječaje u sustavima odvodnje i da se baš priprema natječaj u Poreču koji prati jedna francuska grupacija, no još ne želi izlaziti u javnost s pojedinostima. Govori i kako su Francuzi dio kozorica za monetizaciju autocesta, zanimaju se za razvoj željeznica itd. U Klubu imaju dosta zahtjeva tvrtki koje bi pokrenule proizvodnju u Hrvatskoj. Gabelica otkriva da jedna tvrtka koja proizvodi cipele traži zemlju za proizvodnju. Sad, kad je ušla u EU, zanima ih Hrvatska. EU znači, naime, pravni okvir koji jamči sigurnost. Uz to, mogućnost sufinanciranja iz fondova EU također je važan čimbenik u odluci za investiranje. – Ako želite financirati infrastrukturu, morate dobiti dugoročne kredite. Bez financijskih institucija poput EIB-a, IFC-a ili EBRD-a nijedna komercijalna banka neće vam dati dugoročni kredit – objašnjava Gabelica.