Nema prepuštanja slučaju

Kocka je bačena i Ante Vlahović prešao je svoj Rubikon. Adris grupa, čijom Upravom godinama predsjeda, napokon je odlučila potrošiti dio novca koji je marljivo skupljala na bankovnim računima i upustiti se u akviziciju. Proteklih godina licitiralo se s raznim metama na koje je Adris bacio (ili bi trebao baciti) oko, a kocka je naposljetku pala na Croatia osiguranje, za što će Adris izdvojiti 905 milijuna kuna za dionice i još 110 milijuna eura dokapitalizacijom.

Za Adris je to nastavak konglomeratske diverzifikacije koju su započeli 2001. ulaskom u turistički biznis (Maistra) te nastavili ulaganjem u marikulturu (Cromaris) 2008., no ti su se izleti doživljavali više kao lokalpatriotsko širenje u nešto što im je bilo pri ruci. Stoga tek privatizaciju CO-a mnogi smatraju pravom investicijom u koju se ušlo racionalno, a ne emocionalno.

Iako priječi Rubikon obično znači donijeti riskantnu odluku, za Adris je u ovoj priči malo rizika. Na računu im i dalje ostaje dovoljno gotovine za miran san, a dobivaju lidera na osiguravateljskom tržištu s udjelom od 30 posto. Rizika, naravno, uvijek ima kada se ulazi u potpuno nov biznis, no iskusna i oprezna ekipa iz Rovinja sigurno je malo toga prepuštala slučaju.

CO će udvostručiti prihod Adris grupe na ukupno 6,8 milijardi kuna, čime će se kompanija u vlasništvu manjih dioničara predvođenih predsjednikom Uprave Antom Vlahovićem (20,39 posto udjela) i članom Uprave Plinom Cucurinom (12,91 posto udjela) svrstati na šesto mjesto među najvećim tvrtkama u Hrvatskoj, a ukupno će zapošljavati 7700 ljudi.

Ulaskom CO-a u okrilje Adrisa povećat će se udio neduhaških djelatnosti na 72 posto u ukupnim prihodima. Bez CO-a taj bi udio iznosio 48 posto, što govori da ostali Adrisovi biznisi jačaju u odnosu na duhanski, a od 2010. su i, ukupno gledajući, počeli pozitivno poslovati. Sve to pokazuje da je vrijeme duhanskog biznisa za Adris na zalasku. Tvornica duhana Rovinj (TDR), na čijem je čelu od 1. srpnja Dukatov kadar Mato Zadro, i dalje je stožerna kompanija Adrisa s prihodom od 1,4 milijarde kuna i 227,6 milijuna kuna dobiti (u 2012.), ali trendovi jasno upućuju na to da se treba okrenuti novim izvorima prihoda i profita.

• Iskorištavanje važne gotovinske pozicije Adrisa za daljnje širenje poslovanja potez je koji se dugo čekao na tržištu i pozitivan je sam po sebi jer je Adris odlučio tražiti veći povrat na višak sredstava nego što su to bile kamate koje je zarađivao na oročene depozite. Akvizicija CO-a otvara nove perspektive rasta, pa čak mijenja i cijelu percepciju Adrisa kao duhanske tvrtke, jer će nakon konsolidacije cigaretni biznis generirati tek oko četvrtinu ukupnih prihoda – kaže Anto Augustinović, viši analitičar tržišta kapitala u Službi za ekonomska istraživanja Erste banke.

Iako financijska konstrukcija transakcije nije poznata, činjenica je da vrijednost koju Adris treba platiti Vladi za 39 posto udjela iznosi samo oko četvrtine sredstava koje je na kraju trećeg kvartala imao u bilanci na poziciji gotovine i kratkotrajne financijske imovine (oko 3,8 milijardi kuna).

• Adris je u poziciji da iz svojih vlastitih sredstava isplati Vladu i manjinske dioničare javnom ponudom za preuzimanje te uplati sredstva za dokapitalizaciju CO-a, s tim da će ta sredstva zapravo i dalje ostati Adrisu na raspolaganju za daljnje širenje osiguravateljskog poslovanja, što je njihova očita ambicija. S obzirom na Adrisov odličan rejting kod banaka, ne bih isključio ni mogućnost da financiranje preuzimanja optimiraju i djelomičnim korištenjem duga kojeg trenutačno gotovo da nema – kaže Augustinović.

U Adrisu su na upit o planovima s CO-om odgovorili da o tome ne mogu govoriti dok ne potpišu završni ugovor. Analitičari pak jednoglasno smatraju da se ta odluka očekivala.

• Adris je jedna od rijetkih privatnih kompanija koje su uspjele akumulirati znatan kapital i on se morao prije ili poslije pokrenuti. Za CO su dali fer ponudu i za nacionalno je gospodarstvo dobro što se kapital deponiran kod banaka uloži u gospodarstvo – kaže ekonomski analitičar Damir Novotny.

Mogući je potez novog igrača u osiguravateljskom biznisu širenje u regiju, kao što to čini poljski PZU, konkurent na natječaju za CO. Mete o kojima se govori jesu slovenski osiguravatelji – Triglav osiguranje, čija privatizacija još nije službeno najavljena, i Sava Re gdje CO već ima paket dionica. Pitanje je hoće li Adris za te potencijalne akvizicije uspjeti šarmirati slovensku javnost i politiku. Druga teza koja se može čuti jest da bi Adris nakon restrukturiranja mogao prodati CO.

• Adrisovo je strateško opredjeljenje glavninu ulaganja usmjeriti u Hrvatsku, pa je nastavak diverzifikacije portfelja logičana posljedica takve odluke. Za Adris je to vrlo važan događaj jer je akvizirao jak brend i tržišnog lidera u stabilnoj i atraktivnoj branši. U CO-u postoji dosta potencijala za daljnje poboljšanje poslovanja – kaže konzultant Željko Perić.

S druge strane, Adrisov temeljni, duhanski biznis gubi dah. U posljednjih godinu dana u Hrvatskoj su izgubili 10-ak posto udjela unatoč povlaštenom položaju u Konzumu i Tisku te svojim iNovinama. Prema podacima AC Nielsena za listopad 2013., TDR je imao količinski udio od 57 posto, a godinu prije imali su udio od gotovo 70 posto. Unatoč padu duhanski biznis je za Adris još generator profita. Novost je promjena strategije prema trgovcima na način da TDR zadržava veći dio marže za sebe fokusirajući se na financijske performanse, a ne na obranu tržišnog udjela. Desetak milijuna eura, na koliko je bio procijenjen trošak izlaska iz Cefte, Adrisu je uštedjela Europska komisija koja je natjerala Srbiju na zadržavanje povlaštenih uvjeta. Iako je turizam biznis u kojem nema povrata na kakve su adrisovci naviknuli ili kakve su očekivali, nakon nekoliko godina turističko poslovanje ušlo je u plus i Maistra postaje vrlo važna karika u Adrisovu lancu.

U 2014. planiraju investicije u iznosu od 134 milijuna kuna. Cromaris i dalje bilježi dvoznamenkaste stope rasta prihoda i izvoza, iako Novotny smatra da će teško uspjeti napraviti neki iskorak na međunarodnom, posebno europskom tržištu gdje je jak ribarski lobi. U Adrisu namjeravaju i dalje ulagati u Cromaris kako bi udvostručili proizvodnju od 10 tisuća tona. Trgovački biznis, odnosno lanac kioska iNovine i Opresa u BiH, planirali su praktički prepustiti Agrokoru spajanjem iNovina i Tiska, no zbog fokusiranja svih Adrisovih snaga na CO, a Agrokorovih na preuzimanje Mercatora, od spajanja se zasad odustalo.

Poslovanje Adrisa na konsolidiranoj razini je stabilno, ali dublji pogled otkriva dvije različite slike.

• Rezultati duhanskog biznisa kontinuirano slabe pod regulatornim i makroekonomskim pritiscima, a turistički dio poslovanja i proizvodnja ribe ostvaruju odlične rezultate u rastu prihoda (Cromaris) i poboljšanju operativne profitabilnosti (Maistra), pa će te dvije tvrtke i dalje biti najveći izvor rasta – kaže Augustinović.

U brojkama, u prvih devet mjeseci 2013. ukupni prihodi Adris grupe iznosili su 2,5 milijardi kuna, što je za 3,3 posto manje nego u istom razdoblju 2012., a neto dobit bila je 388,7 milijuna kuna (pad od 14 posto).

I nakon akvizicije CO-a Adris će imati jaku bilancu i kreditni potencijal za daljnji rast. No nove akvizicije i veće investicije ne očekuju se uskoro jer će sada svi resursi biti fokusirani na postakvizicijske aktivnosti u CO-u.

Dok se o planovima o širenju u osiguravateljskom biznizu u regiji nagađa, o ulaganjima u energetski sektor (TE Plomin i neke hidroelektrane) više nema ni glasa. Nije jasno ni zašto Adris nikada nije ušao u proizvodnju hrane iako je bio zainteresiran za Luru. Osim toga, od kompanije kao što je Adris očekivao se snažniji iskorak na europsko tržište. Otvaranje tvornice u Iranu zanimljiv je potez, ali neće dovesti Adris na poziciju jakog igrača u Europi ili barem široj regiji. Za to su mu potrebna ‘Croatia osiguranja’ na stranim tržištima.

Iako kontinuirano pada, duhanski biznis i dalje će donositi visok profit, ne zahtijevajući pritom znatnija ulaganja, a rast prihoda u srednjem roku realizirat će u turizmu i osiguranju, pa bi tako balansirani portfelj mogao ostvariti solidan i profitabilan rast u sljedećih tri do pet godina. Profit iz duhanskog biznisa pomoći će u razvoju drugih biznisa, no dugoročna Adrisova strategija temelj će se na granama koje će i u tom roku donositi profit – osiguranju te vjerojatno energetici i proizvodnji hrane.