Iz dobiti u gubitak

Osim kompanija s burze u prva je tri kvartala prikazalo 304 milijuna kuna operativne dobiti, ali kad se u računicu uvrste financijski rashodi, najčešće krediti i rezervacije dubioza, iskazale su neto gubitak od 104 milijuna kuna.

Kao dobar primjer kompanije koja ostvaruje operativnu dobit, ali je u neto gubitku, može se izdvojiti zagrebački Badel 1862. Taj je proizvođač alkoholnih pića u prva tri kvartala ove godine upravilo 238 milijuna kuna, a poslovni su rashodi iznosili 231 milijun kuna. Naizgled lijep iznos od sedam milijuna kuna zarađen iz poslovanja vrlo brzo poništavaju financijski rashodi koji su u promatranom razdoblju iznosili 40 milijuna kuna. Ukupan gubitak kada se ukalkuliraju i ostale stavke računa dobiti i gubitka iznosi 26 milijuna kuna. Slična priča ponavlja se i u rezultatima Belja koje je u prva tri kvartala iz osnovnog poslovanja ostvarilo dobit od 98 milijuna kuna, no u kombinaciji sa 127 milijuna kuna financijskih rashoda i samo tri milijuna kuna financijskih prihoda dolazi do neto gubitka od 23 milijuna kuna. Osam kompanija s burze u prva je tri kvartala tako prikazalo 304 milijuna kuna operativne dobiti, a zapravo su iskazale neto gubitak od 104 milijuna kuna.

Kada se govori o stavci financijskih rashoda, riječ je naravno o izdacima za kamate i vraćanje kredita te negativnim tečajnim razlikama. Gotovo isti obrazac ponavlja se u rezultatima Dalekovoda i Atlantic Grupe, a prije su se operativnom dobiti često hvalili u Podravci i Agrokoru. Kako napominje ekonomski analitičar Roman Rinkovec, rast operativne dobiti ne mora biti samo rezultat povećanih prihoda od prodaje.

Nažalost, kod nas, ali i u svijetu, sve je više slučajeva u kojima se rast operativne dobiti može zahvaliti rezanju troškova, pri čemu najdeblji kraj izvuku zaposlenici, ali to su već osnove kapitalizma – ističe Rinkovec, dodajući da bi svi investitori ‘prerezali vene’ da nadu što više kompanija u kojima raste operativna dobit.

U igri brojkama najkritičnija su skupina kompanija koje posluju s operativnim gubitkom. Riječ je uglavnom o poduzećima koja su već ušla u postupak predstečajne nagodbe, poput građevinarine Ingre koja je u prvih devet mjeseci ostvarila operativni gubitak od 53 milijuna kuna. Od tog iznosa čak 39 milijuna kuna otpada na rezerviranja za sudske troškove i usklađivanje potraživanja vjerovnika. U operativnim gubicima često su i brodarski prijevoznici, poglavito zbog vrlo visoke elastičnosti potražnje za robom na globalnim tržištima. Državni teretni prijevoznik, splitski Jadroplav tako je u dosadašnjem dijelu godine zabilježio operativni gubitak od 29 milijuna kuna i neto gubitak od 32 milijuna kuna.

No operativna dobit ili gubitak nikada se nije i ne smije promatrati kao krajnji pokazatelj profitabilnosti. Prave procjene, dakle, nema ako se u širu sliku ne uključuje pokazatelji ekonomičnosti, profitabilnosti, likvidnosti i u našim uvjetima, zaduženosti. Potvrđuje to i Anto Augustinović, viši analitičar tržišta kapitala u Službi za ekonomska istraživanja Erste banke, objasnivši kako operativna dobit nije pokazatelj profitabilnosti tvrtke jer ne uključuje troškove financiranja i poreze koje tvrtka mora platiti, a koji mogu biti znatni, ovisno o djelatnosti i razini zaduženosti tvrtke. Zbog toga se operativna dobit, kao i većina drugih financijskih pokazatelja, ne smije promatrati izolirano, nego u kombinaciji s drugim parametrima kako bi slika o poslovanju pojedine tvrtke bila što preciznija i potpunija, a eventualni se pogrešni zaključci izbjegli.