Home / Tvrtke i tržišta / Korporativne obveznice Niti ih tko prodaje niti bi ih netko kupio

Korporativne obveznice Niti ih tko prodaje niti bi ih netko kupio

Financiranje ulaganja izdanjima korporativnih vrijednosnica trenutačno nije opcija za koju bi bilo interesa na tržištu. Previše je tvrtki zaglavilo u predstečajnim nagodbama, u kojima su korporativni papiri prolazili najlošije.

Čak ni u najvjezdanijim danima tržišta kapitala hrvatske tvrtke nisu jurile onamo financirati svoje poslovanje, većina je ostala vjerna bankama i kreditnoj infuziji. To im se sada obija o glavu jer, zaglavljene u rastu nenaplativih plasmana, banke kredite gotovo uopće ne odobravaju, čak i kad bi htjelo. Poduzeća su, naime, iscrpila sve hipotekarne kolaterale pa kredite više nemaju čime osigurati. Može li se iz (pre)kratka popisa korporativnih obveznica koje dospijevaju na naplatu u iduće dvije-tri godine zaključiti da je budućnost financiranja na tržištu kapitala? Teško, jer tri od devet tvrtki s popisa predstečajni su bolesnici, a zbog ukupne krvne slike tvrtki premalo je potencijalnih kupaca-vjernika u nerizičnost korporativnih obveznica.

Državnomu HEP-u netom je dospijelo na naplatu 500 milijuna kuna, što je u cijelosti isplaćeno iz vlastitih sredstava. Štoviše, zbog bolje likvidnosti vratio je većinu kratkoročnih kredita novcem od redovitoga poslovanja te djelomično iz sredstava prikupljenih izdanjem euroobveznica potraj 2012.

  • U idućemu srednjoročnom razdoblju nema većih dospijeća koja treba refinancirati, što otvara mogućnost da se za pojedinačna ulaganja pronade najpovoljniji izvor financiranja. Zbog HEP-ova iskustva na domaćem i međunarodnim financijskim tržištima te njegove prepoznatljivosti u investicijskoj javnosti kao pouzdana i stabilna partnera vjerujemo da će tržište biti sklono financiranju HEP-ovih investicijskih aktivnosti. Naši dugoročni investicijski planovi predviđaju ulaganja vrlo visokih vrijednosti, stoga je logično da će HEP neka od tih ulaganja ostvariti i projektnim financiranjem, odnosno u obliku strateških partnerstava – poručuju iz HEP-a.

U siječnju Optimu Telekomu na naplatu stiže 250 milijuna kuna korporativnih obveznica, no i njihova će isplata biti uključena u postupak predstečajne nagodbe koji su vjerojatno prihvatili.

  • Izvršavamo obveze koje imamo i ne planiramo nova zaduženja. Financijsko i operativno poslovanje detaljno smo isplanirali u sklopu plana financijskog i operativnog restrukturiranja koji je izrađen za petogodišnje razdoblje i prihvatili su ga vjerojatno. Prijedlog za zaključenje nagodbe predan je trgovačkom sudu – kažu u Optimi.

Još se jedno izdanje korporativnih obveznica vrti oko postupka predstečajne nagodbe, i to najveće u povijesti domaćeg tržišta kapitala – 120 milijuna eura Nexe grupe. Tvrtka je vjerojatno predložila da se datum dospijeća s prosinca 2013. promijeni u prosinac 2022. i to tako da se se otišu kamente, isplati glavnica do 780 milijuna kuna, a ostatak pretvori u temeljni kapital društva ili otpiše. Predstečajna priča još traje.

Hrvatska pošta takvih problema nema. Ipak, 400 milijuna kuna koje stižu na naplatu u svibnju 2015. neće se osigurati iz poslovanja, nego prodajom vlasničkog udjela u HPB-u i manjim dijelom refinancirati novim izdanjem obveznica ili kreditnom linijom. U planu je, kažu, i financiranje projekata novcem fondova EU.

Iz Odašiljača i veza poručuju da je financiranje korporativnim obveznicama bio ‘najbolji put prema poboljšanju i osnaživanju tvrtke. Ne bi trebalo biti problema s daljnjim financiranjem jer su sredstva optimalno uložena, što je rezultiralo poboljšanjem ukupne poslovne aktivnosti, povećan je i koeficijent tekuće likvidnosti, ostvareni su pozitivni rezultati pa će tvrtka nastojati stvoriti sve pretpostavke za vraćanje iznosa izdanih obveznica iz vlastitih sredstava’.

Korporativno kreditno tržište dosegnulo je maksimum, iscrpilo je sve kapacitete, zato još samo naivce začuđuje zašto silna likvidnost koju daruje HNB ne nalazi ‘kupce’. Stiže li onda napokon vrijeme korporativnih vrijednosnica?

Daniel Nevidal, član Uprave Interkapitala, kaže: ‘Još ne!’ Previše je tvrtki zaglavilo u predstečajnim nagodbama u kojima su korporativni papiri prolazili najlošije. Za bilo kakvo veće izdanje obveznica treba mnogo ulagača (zbog podjele rizika) jer je zasad premalo tvrtki čiji papiri nose prihvatljiv rizik. Uostalom, i većina se tvrtki vrti oko obrtnoga kapitala, a ne investicijskoga.