Hrvatska je prije malo više od pet mjeseci napokon ušla u punopravno članstvo Europske unije, ostvaren je politički cilj svih ciljeva. Pritom je znakovito da je svih proteklih godina politička mantra, neovisno o stranačkim bojama, bila da ćemo ulaskom u Uniju uz ostvarivanje sve sile demokratskih standarda i financijski profitirati. Tako se nasadne optimistično tvrdilo kako ćemo na jedan uplaćeni euro u europsku kasicu iz nje natrag povući tri, pri čemu se, slučajno ili ne, ispred toga ‘povući’ zaboravljalo dodati ‘moći’. Od te silne i pozamašne financijske omotnice koju EU šalje u sklopu svojih fondova regionalnih i lokalnih projekata ostala je samo nemušta matematika prema kojoj smo dosad u plusu samo oko šest milijuna eura. Barem zasad.
Kako bilo, Hrvatska će od 2014. do 2020. ukupno povući 11,7 milijardi eura. Od ulaska u Uniju do kraja ove godine na raspolaganju nam je bilo 450 milijuna eura, a svake sljedeće godine prosjek bi trebao biti malo viši od milijarde eura. Novac će se usmjeriti iz strukturnih fondova od kojih se sastoji Europski fond za regionalni razvoj, čiji je proračun 200-tinjak milijardi eura (2007. – 2013.) i koji poduzetnicima pruža razne mjere potpore. Tu je i Europski socijalni fond s proračunom od 75 milijuna eura, koji uglavnom podupire razvoj ljudskog kapitala. Novac će se davati i u sklopu Kohezijskog fonda i fondova zajedničke poljoprivredne politike te Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.
Ipak, tu valja reći kako će se točni prioriteti financiranja znati tek početkom sljedeće godine, kad se očekuje završetak financijskog planiranja.
Ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj se otvara pristup fondovima ESI, čiji je iznos desetostruko veći u odnosu na pretpristupno razdoblje, a obuhvat mogućih ulaganja i potencijalnih korisnika mnogo širi, kaže direktorica Centra za EU u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Prvi natječaji za te fondove upravo se raspisuju, a do dovršetka prvih projekata koji će se odobravati tim natječajima proći će oko dvije godine i tek će se tada moći dati prva ocjena uspješnosti uporabe postpristupnih fondova. Zbog većeg interesa i rasta tržišta poslovnog savjetovanja u HGK je u travnju osnovana Zajednica poslovnih savjetnika. Zasad ima 116 članova, među kojima su svi uspješni konzultanti za pripremu i provedbu projekata EU. Centar za EU u HGK objavio je i Katalog Zajednice poslovnih savjetnika koji svakom potencijalnom korisniku nudi sažete informacije o članicama Zajednice poslovnih savjetnika i njihovim područjima djelovanja. – Nismo posebno izdvajali tvrtke jer to ne bi bilo korektno prema drugim članicama – napominje Ružica Gelo.
