Započeo bih ovu kolumnu s jednim pitanjem ili možda bolje reći pretpostavkom koja se u posljednje vrijeme može često čuti – treba li prvo doći do oporavka gospodarstva, a onda do zdrave potražnje za kreditima ili je prvo potrebna dodatna ponuda kredita pa s njom dolazi oporavak. Većina predstavnika poslovnog bankarstva zagovara prvi dio pitanja, što je i u skladu s tržišnim postavkama funkcioniranja ponude i potražnje. No razvojne banke, kao što je i HBOR, imaju drugačiju poslovnu filozofiju, ali moram odmah reći da nijedna od te dvije postavke nije kriva, samo su drugačiji interes i kutovi gledanja.
Zadaća HBOR-a je prije svega razvitak gospodarstva i to je naša dugoročna strategija. Razvojne banke trebaju u dobrim vremenima biti stabilne i konzervativne, a u kriznim pokretači. Upravo zbog takvog načina rada HBOR je krizu dočekao sa zdravom bilancom, što se pokazalo iznimno važno jer smo mogli prilagoditi i poboljšati svoje uvjete kreditiranja i time pomoći poduzetnicima u vrijeme kada su poslovne banke postale nesklone preuzimanju rizika. Samo za primjer istaknuo bih građevinsku i trgovačku djelatnost, koje su prije krize bile u fokusu poslovnih banaka, jer su se kreditiranjem tih djelatnosti ostvarivali veliki profiti, a HBOR te dvije djelatnosti nije kreditno pratio. Nažalost, dolaskom krize te djelatnosti ponajviše su pridonijele znatnom povećanju udjela loših plasmana kod poslovnih banaka, ali unatoč tome hrvatski je bankarski sustav bio i ostao stabilan, što će zasigurno u konačnici dati pozitivne rezultate.
U vrijeme krize HBOR je, kao i sve druge razvojne banke, stavio naglasak na kreditiranje obrtnih sredstava, što inače nije naša uloga. Osim toga okrenuli smo se prema financiranju malih poduzetnika, početnika, žena poduzetnica, pronalazača, poduzetništva mladih, tj. onih poduzetnika kojima je inače teže doći do financijskih sredstava. Uvodili smo nove programe, preuzimali veći rizik, snižavali kamatne stope, produljivali rokove otplate. Poduzete mjere rezultirale su povećanjem potražnje za našim kreditima: u početnim godinama krize bila je velika potražnja za kreditima namijenjenim obrtnim sredstvima, a u posljednje dvije godine dolazi do povećanja udjela investicijskih kredita. Tako se udio investicijskih kredita u jedanaest mjeseci 2013. godine približio udjelu koji smo imali prije krize i iznosi 61 posto ukupno odobrenih kredita.