Home / Biznis i politika / REGULATORI

REGULATORI

Šest mjeseci od potpisa ugovora Agrokorova bitka za Mercator u punom je jeku. Ivica Todorić i njegova ekipa bore se na više frontova, a situacija se može opisati u tri riječi – razgovori, pregovori, pritisak. Službenih komentara nema ni sa jedne strane, a neslužbeno se može čuti da vlada ‘opsadno stanje’. Da bi se transakcija kojom je Agrokor u lipnju nakon brojnih pokušaja napokon stekao 53,12 posto dionica slovenskog Mercatora uspješno i završila potrebno je još dosta vremena i novca. Todoriću na putu i dalje stoje antimonopolske agencije u Hrvatskoj i Srbiji i BiH, banke s kojima pregovara o restrukturiranju Mercatorovog duga, a slovenska javnost i politika nikad mu i nisu bile naklonjene.

Prvi korak u rješavanju problema s antimonopolnim agencijama, koje moraju dati zeleno svjetlo da bi se transakcija zaključila, dogodio se upravo u Sloveniji. Slovenska agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AVK) prošlog je tjedna odobrila to spajanje, no to je bilo i očekivano s obzirom na to da Agrokor tamo nije bio prisutan ni putem maloprodaje ni putem proizvodnje. Ostala tržišta u regiji, posebno hrvatsko, mnogo su problematičnija s aspekta zaštite tržišnog natjecanja.

U Hrvatskoj je postupak sada u drugoj fazi ocjene koncentracije, a Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) izdala je obavijest o preliminarno utvrđenim činjenicama na koje se Agrokor mora očitovati i predložiti mjere koje će zadovoljiti regulatora. Agencija će proanalizirati ono što Agrokor nudi i reći što je prihvatljivo, a što nije, pa će se to vjerovatno još nekoliko puta popravljati. Prve mjere koje je Agrokor ponudio nisu bile prihvatljive za AZTN, a koliko će čitav postupak trajati teško je procijeniti jer se sada ‘zaustavlja vrijeme’, odnosno ne teče rok od tri mjeseca od zaprimanja potpune prijave koncentracije, dok Agrokor ponovno ne dostavi AZTN-u nove mjere. Kao što je poznato, Agrokor će morati prodati, zatvoriti, prenajmiti ili na drugi način smanjiti broj prodajnih mjesta u Hrvatskoj, a mora voditi računa i o dobavljačima, pogotovo Mercatorovim. Dosad je udio Konzuma na hrvatskom tržištu bio između 20 i 30 posto, a u slučaju potpunog preuzimanja iznosio bi 30 do 40 posto. Najkritičnija područja koncentracije su Zagreb, Velika Gorica, Samobor, dijelovi Istre, gdje ima gradova u kojima su prisutni samo Konzum, Mercator i Getro, itd. Drugi Agrokorov slučaj pred AZTN-om je spajanje Tiska i Adrisovih iNovina, čime bi se stvorio megagrač na tržištu kioska. Taj je postupak u pooblikovanoj fazi u odnosu Agrokor – Mercator i uskoro se očekuje rješenje AZTN-a.

Na tržištu Srbije Agrokorova Idea, sada treća na tržištu, i Mercator, drugi najveći trgovački lanac izbaci belgijskog Delhaizea, stvorit će jakoga drugog igrača u maloprodaji. Dodatni problem je što je Agrokor i u Srbiji vertikalno integrirana kompanija, koja je, kako kažu u tamošnjoj Komisiji za zaštitu konkurencije, u Srbiji zastupljena s oko 20 povezanih društava. Ta će okolnost tijekom provođenja postupka biti posebno analizirana i imat će veliku važnost u postupku donošenja odluke, a kao i u Hrvatskoj očekuje se da će Agrokor morati smanjiti broj trgovina, posebno u Beogradu.

  • Trenutačno ocjenjujemo stupanj prihvatljivosti uvjeta koje je ponudio Agrokor, a konačni rok za donošenje rješenja u tom postupku je 3. siječnja 2014. godine – kažu u srpskom regulatoru.

Koncentracija Agrokorova i Mercatora ocjenjuje se i u Bosni i Hercegovini, gdje su Konzum i Mercator prvi i drugi igrači na tržištu. Konkurencijsko vijeće BiH pokrenulo je postupak 20. studenoga, a rok za donošenje odluke je tri mjeseca. S obzirom na to da je postupak nedavno pokrenut, ni u bosanskohercegovačkom regulatoru ne mogu unaprijed predvidjeti krajnji ishod postupka, ali kažu da će detaljno analizirati tržište trgovine na veliko i malo prehrambenih proizvoda i robom široke potrošnje u BiH. I tamo regulator može zabraniti koncentraciju ili uvjetno odobriti ako tržišni udjeli sudionika koncentracije na relevantnom tržištu prijete 40 posto.

No osim koncentracije Agrokorova i Mercatora i BiH regulator ima posla s okupnjavanjem na maloprodajnom tržištu kioska. Riječ je o spajanju tvrtki Opresa (u vlasništvu iNovina, koje se sada spajaju s Tiskom), Duhanpromet Sarajevo, Riva Tuzla, Riva Brčko i Riva Company Doboj, koje će, ako koncentracija prođe pred Konkurencijskim vijećem, steći kontrolu nad tim tržištem. Iako je bilo spekulacija da su pregovori propali, u Konkurencijskom vijeću BiH kažu da nisu doobili nikakvu službenu informaciju o tome i da nastavljaju postupak ocjene koncentracije.

Spajanjem Agrokorova i Mercatora te Tiska i iNovina Ivica Todorić postao bi apsolutno najjači igrač na maloprodajnom tržištu Hrvatske i BiH. Analitičari vjeruju da će antimonopolske agencije na kraju odobriti transakcije, samo je pitanje što će sve Agrokor morati prodati u Hrvatskoj i na drugim tržištima i kakva će nakon toga izgledati ukupna računica. Ako odluke regulatora budu nepovoljne za Agrokor, u kombinaciji s nekvalitetnim restrukturiranjem duga, uspjeh cijelog potrivnog procesa može doći u pitanje.

Realizira li se transakcija, Agrokor će vjerojatno pažljivo birati kupce trgovina i pokušati izbjeći prodaju najopasnijim konkurentima. Todorić bi kao kupce najradiše vidio domaće, manje opasne i ‘lakše upravljive’ igrače, ali problem je što većina domaćih trgovaca, opterećenih vlastitog dugovima, vjerojatno neće imati kapaciteta za veće kupnje. S druge strane, Agrokoru je prodaja objekata bitna i zbog smanjenja vlastitog dugova i zatvaranja financijske konstrukcije u ‘operaciji Mercator’.

Ključni razlog trenutačnog zastoja u toj operaciji dogovor je o restrukturiranju duga. Agrokor navodno traži otpis dijela Mercatorovog duga, 300 do 400 milijuna eura. U Sloveniji se, s druge strane, postavlja pitanje zašto bi njihove banke to otpisale Agrokoru, a ne Mercatoru. U svakom slučaju, ‘stand still’ razdoblje u kojem je Mercator, prema dogovoru s bankama iz srpnja, zamrznulo otplatu kredita (plaća samo kamate), traje do kraja godine. Budući da to uskoro ističe, banke, koje drže 80 posto ukupnih potraživanja prema Mercatoru, mogu biti krenuti u naplatu kredita, iako je ugovorom određeno da se taj rok može produžiti za još tri mjeseca. Ukupne obveze Mercatora potkraj prošle godine iznosile su 1,86 milijardi eura, a približno 700 milijuna od tog iznosa odnosilo se na dobavljače.

No dugoročno možda najveći problem za Todorića je trend pada potrošnje i tržišta maloprodaje u svim zemljama regije. Iz tog razloga, a uvežući u obzir dugove Agrokorove i Mercatorove i antimonopolske zahtjeve, ova avizicijalna priča je prije godinu dana izgledala mnogo bolje nego danas. A ni perspektiva nije pretjerano optimistična. Sve to treba dodati problem slovenskih banaka, vjerojatno Mercatora, za koje se traži spas, sve lošije rezultate Mercatora, ne samo u Hrvatskoj već i na drugim tržištima itd.

Unatoč svemu, malo je onih koji ozbiljno misle da bi Todorić sada odustao od mete čije osvajanje priprema godinama.

  • Optimist sam i vjerujem da se Agrokor ne bi usputio u taj pothvat da nema zatvorenu financijsku konstrukciju, ali okolnosti na tržištu ne idu mu na ruku – kaže konzultant Dragan Munjiza. S druge strane, ima onih koji smatraju da bi bilo mnogo racionalnije da Todorić pusti Mercator da sam propadne pa da ga onda jeftinije kupi. No opcija stečaja nije osobito poželjna ni za jednu stranu. Banke ipak žele dugoročno zdravog klijenta koji će vraćati dug, a ne mrtvaca od kojega će se jednokratno naplatiti. Kupac Mercatora sigurno bi putem stečaja prošao jeftinije, ali je pitanje tko bi to na kraju bio, jer u tome slučaju prodaju više ne bi vodili sadašnji prodavatelji. Pitanje je i što bi od kompanije nakon stečaja ostalo. Možda je pretjerano reći da se Agrokor s Mercatorom ‘zaleti’, ali izgleda da je podcijenio kompleksnost takve transakcije.