Priča je još aktualna, ma koliko su glasni njezini protivnici.
Predsjednik Savjeta za gospodarstvo u Uredu predsjednika RH Boris Cota brani stajalište da bi danas od devalvacije bilo više štete za ukupno gospodarstvo nego koristi zbog povećanja izvoza.
Nekima od vas ne bi moglo ni da jedna njemačka marka vrijedi i deset kuna! – uskliknuo je sredinom 90-ih godina ondašnji potpredsjednik Vlade Boris- slav Škegro na sastanku s izvoznicima koji su bili nezadovoljni odnosom između kune i marke (četiri prema jedan) na tečajnici. Deutsche Mark u međuvremenu je otišao u povijest, mnogi su izvoznici koji su tada bili na tom sastanku zauvijek prestali proizvoditi, jedino je priča o nepovoljnom odnosu na tečajnici dan-danas ostala aktualna.
Nevolja je, međutim, da su danas i najzagriženiji pristaše devalvacije kune radi povećanja izvoza prisiljeni priznati realnost. Boris Cota, predsjednik Savjeta za gospodarstvo u uredu predsjednika RH, u razgovoru s Ratkom Boškovićem objavljenom u subotnjem prilogu Jutarnjeg lista kaže kako bi devalvacija kune znatno pomogla izvoznicima, ali da su ‘dugovi stanovništva, poduzeća i države većinom eurski pa bi devalvacija povećala njihove dugove i taj negativni bilančni učinak na ukupno gospodarstvo mogao bi biti veći od pozitivnog učinka na ukupno gospodarstvo zbog povećanja izvoza’.
Inače, cijeli je intervju, što je doista rijetkost u revijalnim izdanjima dnevnih novina, bio posvećen izvozu. Profesor Cota u njemu je izrazio i rezervu prema mogućnosti i (kratkoročnim) dometima interne devalvacije, što ekonomisti katkad predlažu kao supstituciju za pravu devalvaciju.
A da je Škegro onomad, kad ni stanovništvo ni tvrtke ni država još nisu bili zaduženi, poslušao izvoznike i dopustio devalvaciju, priča bi krenula drugim smjerom. Sad je, nažalost, kasno.
