Irci slave

Poseban program ekonomske pomoći ‘težak’ 67,5 milijardi eura Irska će napustiti ovoga prosinca, a Španjolska će iz zagrljaja vrijednog oko 41 milijardu eura izaći u siječnju sljedeće godine. To samo znači da je financijski sektor dovoljno stabiliziran da se mogu ponovno samostalno zaduživati na tržištu.

Upravo se to pokazalo neočekivom prednostu jer je Španjolska, na kontu straha Europe, uspjela izboriti povoljnija pravila spašavanja od Irske i izbjeći izravno petljanje u vođenje svoje ekonomske politike i rigorozne mjere iz Bruxellesa i Washingtona. Oni su dobili novac isključivo za krpanje bilanci svojih najproblematičnijih banaka, a ne, poput ostalih, za spas kompletne ekonomije. Razliku je nekada teško vidjeti. I dok Grčkoj, Portugalu i Cipru (dovoljno malen i nevažan da posluži kao zamorac za savim drugačiji program pomoći) preostaje slušati diktate ozloglašene ‘trojke’ (predstavnika Europske središnje banke, MMF-a i Komisije), Irska se priprema opet sama ploviti nesigurnim financijskim tržištima. Sve spomenute zemlje osim Španjolske, naime, nemaju samostalan pristup međunarodnim tržištima kapitala i ne mogu se zaduživati otkada su im kamate na obveznice probile razinu održivosti. Irska i Portugal uspjeli su se ove godine vratiti samostalno, premda će Portugal još neko vrijeme morati upotrebljavati štak. Najviše razloga za slavlje zato ima Irska, koja će sljedećeg mjeseca prva u potpunosti napustiti program pomoći, ukupne vrijednosti 67,5 milijardi eura i trogodišnjeg trajanja, bez ikakvih daljnjih obveza prema svojim privremenim kreditorima.

Na taj riskantan potez irska se vlada odlučila usprkos predstojećem testu bankarskog sektora koji bi mogao ukazati na nove neadekvatnosti i preporukama MMF-a da traži ‘sigurnosnu’ kreditnu liniju. Da se nađe, ako zatreba. Irci zato računaju na novac iz novog programa ESB-a predviđenog kao svojevrsna druga faza oporavka, ali i oni ovise o pozitivnoj ocjeni i zadovoljavanju kriterija stabilnosti ekonomije. Odluka je i rezultat pregovora Irske s Unijom, koja je, na izravno inzistiranje Njemačke, ‘sigurnosnu mrežu’ željela uvjetovati novim oštrim preduvjetima i petljanjem u fiskalnu politiku, što Irci više nisu spremni tolerirati. Navodno je jedan od konkretnih razloga bilo ‘zveckanje’ korporativnim porezom, odnosno želja Nijemaca da se ta vrlo niska stopa malo podigne, što su Irci hladno odbili.

Uzrok nelagode kod mnogih leži u još uvijek nepredvidljivoj sudbini irske, pa i europske ekonomije i ‘nategnutosti’ njihove računice oslonjene na pozitivne trendove, primjerice na tržištu nekretnina, koje bilježi rast, i uvjerenost u adekvatnost financiranja do kraja 2015. Od svih političkih razloga, neki su željeli da Irska prihvati sigurnosnu kreditnu liniju samo kako se Portugal, čiji je izlazak planiran sljedeće godine, ne bi osjećao loše ako to učini. S obzirom na daleko klimaviju situaciju kod njih, to je iz trenutačne perspektive velika vjerojatnost. U svom oproštaju Irci su obećali nastaviti reforme koje su se u sklopu programa pomoći obvezali provesti, ali to će sada u potpunosti ovisiti o njima i političkoj volji kod kuće, što kod nekih u Europi izaziva sumnjičavost.

Ubrzo nakon Irske, iz programa će u siječnju sljedeće godine izaći i Španjolska, koja je dobila oko 41 milijardu eura, ali namjenski isključivo za financijski sektor, iako je ukupna visina dostupnih sredstava bila sto milijardi eura. Takva definicija i oblik pomoći omogućili su toj zemlji daleko ugodnije uvjete i veću slobodu u vođenju vlastitih financija, zbog čega su i rezultati mnogo slabiji. Banke su zasad dovedene u red, ali je ekonomija, uključujući proračunski deficit i javni dug, u rasulu. No istinsko podizanje ekonomije nije nikada ni bilo predmet programa spašavanja, njihova jedina namjena bila je osposobiti spomenute države za servisiranje postojećih dugova i daljnje zaduživanje, što se vidi iz njihovih pokazatelja. Irska iz ‘spasonosnog’ programa izlazi sa 124 posto duga prema BDP-u, koji će prema projekcijama Komisije pasti na 120 posto sljedeće godine, i nezaposlenosti oko 13,3 posto, uz predviđanje pada na 12,3 posto. Istovremeno Španjolska će ovu godinu završiti s 94 posto duga, sljedeću s 99,9, a 2015. će dosegnuti 104,3. Nezaposlenost će ove godine biti 26,6 posto, a sljedeće pasti na 26,4 posto. Gospodarski rast iznosit će tek 0,5 posto sljedeće godine, ali će zato Irci eksplodirati s 1,7 posto pa se zato nemaju što brinuti. Ali glavno je da se mogu sami zaduživati, to je ipak daleko najvažnije.