S to poduzeti kad ekstremne vremenske prilike postaju redovite pojave, a klimatske promjene donose još žešće oluje i obilnije poplave? Čak i da se ništa ne pogorša, prema riječima Ivica Plišića, generalnog direktora Hrvatskih voda, sadašnjom dinamikom ulaganja u sustav obrane od poplave – 100 milijuna kuna godišnje – Hrvatskoj bi trebalo 30 godina da dovrši gradnju sustava. Dok će se u Hrvatskoj i, naravno, u hrvatskom gospodarstvu, u međuvremenu utvrđivati golema šteta od poplava, u Nizozemskoj, koja se stoljećima bori protiv vode, za vodu i suživot s vodom, intenzivno se anticipiraju nadolazeće promjene i angažiraju sve društvene snage, od kapitala do znanosti, da ne bude iznenađenja. Njihove modele planiranja zacijelo bi se isplatio preslikati.
Živeći stoljećima u velikoj delti koju tvore sve opasnija Rajna s brojnim riječnim tokovima pre-mreženima melioracijsko-prometnim kanalima i rijeka Meuse (Maas) te s 40 posto površine ispod razine stalno prijetećeg Sjevernog mora, ne začuđuje što je za Nizozemce pojam nasipa (dijk) i kanala s pratećim sustavom vjetrenjača-pumpi za isušivanje poldera doista svetinja, kult. Primjenom najsofisticiranije tehnologije nasipi su danas dignuti na razinu znanstvenih poligona. Impozantnim riječnim vratima Maestlant koja štite luku Rotterdam od morskih prodora dovršen je golemi za-
