Receseja je stvari zaoštrila do kraja: ekonomisti su ili za potpuno slobodno tržište ili za punu državnu intervenciju. Krajnji fridmanizam i krajnji kejnezijanizam. I jedini i drugi imaju mnogo radikalnih sljedbenika. Stoviše, društvenim se mrežama širi želja za libertarizam ili potpunim izbacivanjem države iz ekonomskog života. Takva krajnja dualnost simbolično je naglašena čak i ovogodišnjom dodjelom Nobelove nagrade za ekonomiju – dodijeljena je dvojici ekonomista koji, krajnje pojednostavljeno, zagovaraju upravo te dvije krajnosti. A što kaže stvarnost?
Prema izvješću Global Trade Alerta, centra za ekonomsku istraživanja koji prikuplja informacije o državnom protekcionizmu (bolje i od WTO-a), upotrebljava se sve raspoloživo zaštitno oružje. Centar je od početka krize primio čak 3800 izvještaja o raznim oblicima državne intervencije, a samo je lani pobrojeno 335 konkretnih zaštitnih mjera. Uključivši i kolijevku tržišne slobode – SAD. I EU. I zemlje BRIC-a. Zapravo, kad se isčitava popis mjera, postaje jasno da je globalno tržište danas kravno bojište na kojem nitko ne preza ni od čega ne bi li zaštitio domaću proizvodnju i radna mjesta. Dualnost mišljenja vrijedi i za hrvatsku ekonomsku scenu. Iako izbacivanje države iz gospodarstva ima sve više zagovornika – i to ponajprije zbog korupcije, nesposobne, uhljebljive političke elite i administracije – podosta ekonomista uvjerava kako kaljuža u kojoj živimo ne bi preživjela slobodno tržište.
Dubravko Radošević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta upozorava na to da se tržišna slo-
Vrste zaštitnih mjera
-
Financijsko spašavanje (bail out) Odobravanje državnih garancija; sufinanciranje kamata; financijske potpore za opstanak neke konkretno proizvodnje; državne investicije koje se financiraju putem državne banke; financijsko pogodovanje kupcima velikih poljoprivrednih strojeva; spašavanje državnih tvrtki; refinanciranje zaduženja strateških državnih tvrtki; dokapitalizacija; lista kompanija za koje razvojne banke imaju omekšane kreditne uvjete; smanjenje poreza na poljoprivredni dizel; olakšan pristup financiranju lokalnih kompanija.
-
Devalvacija nacionalne valute Zbog podizanja izvoznih konkurentnosti tom su se mjerom koristile samo Švicarska, Vijetnam, Venezuela, Etiopija, Nigerija i Kazahstan.
-
Potpore za potrošnju Financijski planovi za opstanak i razvoj malih poljoprivrednih farmi; preferiranje domaćega gnojiva; spašavanje automobilске industrije; poticanje lokalne potrošnje; sufinanciranje potrošačkih kredita za kupnju domaćih proizvoda; restrukturiranje i pomoć brodogradnji koja troši domaće sировine.
-
Potpore izvozu Sufinanciranje prijevoznih troškova izvoznika; povrat poreza na cijeli kupac ili izvoz određene robe; financijska potpora izvozu određenih proizvoda; financiranje promocije određenih proizvoda na međunarodnom tržištu; financijska potpora izvoznicima koji izvoze u najmogućnije zemlje (Kina, Indija); stvaranje nove (državne) izvoznih banke; odobravanje izvoznih garancija; osnivanje fondova za financiranje izvoznih startupa; uklanjanje određenih poreza izvoznicima.
