Home / Poslovna scena / PR-ovci će postati online stručnjaci

PR-ovci će postati online stručnjaci

Praksu i znanje hrvatskih PR stručnjaka već godinama prate događaje na svjetskom PR tržištu. Imamo cijelu generaciju iskusnih stručnjaka na tržištu, mogu reći da smo svojevrsni lideri u regiji. Hrvatska je specifična po tome što je većina PR agencija od početka domaća i nije dio svjetske grupe, što bi se odsad možda moglo pomalo mijenjati. Od nas se traži da svakodnevno unapređujemo komunikacijske alate i mijenjamo klasične PR pristupe, zbog čega je naš posao kreativan i zahtjevan. Struka je suočena s velikim promjenama na gospodarskoj i medijskoj sceni zbog kojih PR preuzima sve veću ulogu u strateškom vođenju brendova, stvaranju vrijednosti brenda i percepciji javnosti. Promjena je drastična u odnosima s medijima jer se i medijska scena nepovratno mijenja u korist novih digitalnih platformi. Vjerujem da će uskoro svaki PR profesionalac biti online stručnjak jer bez tog znanja više nećemo biti konkurentni. Vrijeme klasičnih medija i klasičnog PR-a nepovratno je prošlo.

Hrvatsko tržište odnosa s javnošću, nažalost, ne prati trendove tržišta razvijenijih zemalja u kojima industrija odnosa s javnošću ponovno raste te se bilježe veća ulaganja u to područje. U Hrvatskoj ni javni sektor ni sektor NGO-a nikad nisu bili osobito veliki korisnici usluga u odnosima s javnošću i malo ulažu u komunikaciju, zbog čega su trendovi na tržištu usluga odnosa s javnošću uvjetovani gotovo isključivo trendovima u korporativnom sektoru, posebice privatnome, koji je smanjio komunikacijski proračun. I dok prema financijskim parametrima, veličini tržišta i ulaganjima u komunikacije ne pratimo pozitivne europske primjere, drukčija je situacija u kvaliteti rada, kompetencijama i praćenju industrijskih inovacija. Domaći stručnjaci drže korak s kolegama iz razvijenijih zemalja iako rade u mnogo lošijim uvjetima. Najveći će izazov za hrvatsko tržište odnosa s javnošću sljedeće godine biti kako u sadašnjim uvjetima zadržati visoku kvalitetu rada i potaknuti optimizam.

Prema kreativnosti, uporabi suvremenih PR alata i njihovu uključenju u ukupnu komunikaciju neki PR projekti u Hrvatskoj doista su na razini svjetskog standarda. Naša struka usko je povezana i s konzumacijom medija pa su se svi događaji u medijima u Hrvatskoj preslikali i na PR industriju te izazvali pojavu nekih novih strategija. Iz iskustva u radu s različitim internacionalnim agencijama i klijentima iz različitih djelatnosti, od telekomunikacija do farmaceutike, mogu reći da se promijenilo mnogo toga. Posljednje su godine bile veoma turbulentne za profesionalce u PR-u i oglašavanju, tj. komunikacijama, no shvaćam to kao renesansu koja će iznjedriti nove PR pravke i u kojoj će pobijediti kreativnost i znanje. Primjena novih trendova ovisit će ponajprije o onima koji traže PR usluge. Mi profesionalci u PR-u spremno čekamo njihove ‘briefove’ kako bismo im pokazali što možemo.

Trenutak je da Milanović stane na loptu. Ne mora on u kolonu. Tako bi pokazao gestu protiv licemjerja. Ali kao predsjednik Vlade dužan je 18. studenoga pustiti kolonu da mirno prođe kažnjven zločin nad Vukovarcima i Vukovarom. U tom se dijelu kolone sve češće mogu vidjeti i strani veleposlanici u Hrvatskoj, koji dolaze po vlastitom pozivu u onaj drugi dio kolone, u koji dolaze ljudi koji su u stanju prepoznati istinsku patnju i suosjećati s njom i kojima zbog pijeteta prema toj patnji ne pada na pamet banalizirati žrtvu uspoređujući primjerice u zločinu Vukovar i Paulin Dvor.

Unatoč sve većim razlikama između prvog i drugog dijela kolone, ipak nikada dosad nije došlo u pitanje jedinstvo te kolone u njenom hodu od bolnice do groblja. Oni iz prvog dijela kolone znaju da su došli zbog sebe, kao što to i svi drugi znaju. Oni iz drugog dijela kolone znaju da tamo nisu došli zbog onih iz prvog dijela kolone. Tako je funkcionirao suživot sve do utorka prijepodne kad je policijskim pendrekom razbijena glava Darka Pajčića dok je pokušavao skinuti čiriličnu, odnosno dvojezičnu ploču sa zgrade Policijske uprave Vukovar. Osim što su se ozljede kasnije pokazale prilično ozbiljne, saznalo se da je Pajčić bio i jedan od maloljetnih branitelja Vukovara u vrijeme opsade, kasnije jedan od zatočenika logora u Srbiji, za što nitko nikada nije odgovarao, a upravo je prije nekoliko mjeseci srpsko tužiteljstvo za ratne zločine odustalo od kaznenog progona generala Aleksandra Vasiljevića, ratnog šefa Uprave bezbednosti JNA i prvog na listi odgovornih za zločine počinjene u tijelom logorima.

Simbolika je teška. Čini mi se da prvi put dolazi u pitanje jedinstvena kolona sjećanja, ta posljednja simbolična forma suživota između naroda i vlasti u Vukovaru. I mislim da bi Zoran Milanović trebao poduzeti sve da se to ne dogodi. Jer to bi također bila teška simbolika potpunog razmimolaženja vlasti i naroda na mjestu na kojem se, zbog legitimiteta te vlasti, nikada ne bi smjeli razdvojiti.

Vlada Zorana Milanovića proteklih je mjeseci upravo forsirala sukob u vezi s čiriličnim pločama u Vukovaru, pokušavši ga internacionalizirati i time skrenuti pozornost EU s nekih svojih drugih obveza i demokratskih deficit. Unapređujući prava srpske manjine ‘pendrek-zaštitom’, umjetno se umiješala u hrvatsko-srpske odnose u Vukovaru, o kojima više-manje pojma nemaju. Nastojali su isprovocirati nasilnu reakciju Stožera za obranu hrvatskog Vukovara i tako prebaciti odgovornost za sukob. Bez uspjeha. Prvo nasilje s posljedicama ipak je prouzročio policijski pendrek. Trenutak je da Zoran Milanović stane na loptu. Ne mora on u kolonu. Time bi čak pokazao gestu protiv licemjerja, kojeg je u prvom dijelu kolone previše. Ali kao predsjednik Vlade dužan je 18. studenoga pustiti kolonu da mirno prođe.

Počinjemo novu eru u istraživanju nafte i plina u Hrvatskoj – tim je pompoznim riječima minister gospodarstva Ivan Vrdoljak prije nekoliko mjeseci najavio početak seizmičkog snimanja hrvatskog dijela Jadrana. Tom je prilikom predstavljena i tvrtka koja će za Hrvatsku odraditi taj veliki projekt – norveški Spectrum. I to bezplatno.

Nepoznat široj javnosti, ali s velikim iskustvom na Jadranu i u Sredozemlju, obavlja poslove za najveće svjetske naftne tvrtke. Projekt snimanja Jadrana nije dobio na javnom natječaju, nego izravnom pogodbom, zbog čega su se mnogi dignuli na stražnje noge. Snosi sav rizik i trošak projekta, a zarađuje od prodaje seizmičkih podataka naftnim i plinskim tvrtkama zainteresiranim za istraživanje i razvoj.

Zarađuje, doduše, pronađu li se zadovoljavajuće količine, zbog kojih se javlja interes. Početkom rujna Spectrum je počeo snimati podmorje 2D tehnikom; mora snimiti 12 tisuća kilometara. Iako u tvrtki ne žele otkriti konkretnu brojku svojih ulaganja u projekt, procjenjuje se da će ih to stajati oko 12 milijuna dolara, odnosno 1000 dolara po kilometru. To, doduše, nije velik trošak ako se u izračun stavi tržišna cijena po kojoj će te snimke prodavati svim zainteresiranim naftnim tvrtkama. A ona može biti i deset puta viša od troškova snimanja. Seizmičko snimanje trebalo bi biti završeno do kraja prvog tromjesečja 2014., u drugom kvartalu iste godine trebao bi se objaviti međunarodni natječaj za naftne tvrtke, a dodjela prvih koncesija očekuje se 2015. Ide li sve prema planu, što su pokazali podaci koje je Spectrum dosad prikupio, koje su se zainteresirane naftne tvrtke već javile te zašto su upravo Norvežani dobili taj posao, razgovaramo s Jevonom Hilderom, menadžerom s velikim međunarodnim iskustvom, u Spectrumu zaduženim za razvoj projekata na Sredozemlju i Bliskom istoku.

Dosad smo dobili 2D seizmičke podatke za otprilike pet tisuća kilometara i brzo se približavamo polovini puta istraživačkog programa. Sve ide prema planu. Očekujemo da će podaci pobuditi veliko zanimanje međunarodnih naftnih i plinskih tvrtki za jadransko podmorje. Vjerujemo u to jer to područje ima potencijala. Već su otkriveni velike količine plina koji se trenutačno proizvodi. Vidimo i potencijal za otkriće nafte u jadranskom bazenu.

Moram naglasiti da su rezultati koje imamo u ranoj fazi i da nas još čeka mnogo posla u njihovoj obradi. Međutim, ti početni rezultati jako obećavaju, već možemo prepoznati neka strukturna obilježja pod površinom koja mogu opravdati daljnja istraživanja i analizu. To će uvelike pomoći razumijevanju evolucije jadranskog bazena. Pregovarali smo i s tvrtkama zainteresiranim za te podatke, ali zasad ne možemo reći s kojima. To su ipak povjerljivi podaci.

S obzirom na to da su se tvrtke koje su potpisale ugovore unaprijed obvezale na otkup seizmičkih podataka, ne možemo komentirati imena klijenata. To je politika naše tvrtke jer je riječ konkurentnoj prirodi naftnog i plinskih biznisa.

Ugovor između Ministarstva gospodarstva i Spectruma povjerljiv je. Točno je da hrvatska vlada ne mora platiti Spectrumu nikakve troškove povezane sa seizmičkim snimanjem. Taj poslovni model posve je uobičajen u seizmičkim djelatnostima, pri čemu tvrtka preuzima sav rizik istraživanja na sebe, ali dopušteno joj je da prodaje rezultate međunarodnim plinskim i naftnim tvrtkama. Također nije uobičajeno da država sudjeluje u prihodima od prodaje takvih podataka. Međutim, najveća je prednost za državu od toga poslovnog modela s više klijenata u tome što omogućuje da mnoge naftne i plinske tvrtke sudjeluju u vrednovanju potencijala hrvatskog podmorja i licitiraju sa svojim ponudama. Pritom moram naglasiti da podaci ostaju u vlasništvu Republike Hrvatske. Spectrum ima samo pravo na prodaju podataka u svoje ime.

Ne možemo dati podatke o iznosu koji Spectrum ulaže u to istraživanje, ali brojka je svakako velika. Strogi smo u odabiru područja za koja smatramo da imaju velik potencijal za pronalazak ugljikovodika, a to pomaže da se rizik od neuspjeha svede na najmanju mjeru. Ipak, potraga za ugljikovodicima rizičan je posao, uspjeh nije zajamčen. Rizike uvijek treba ublažiti što više.

Već vlada veliko zanimanje za prikupljene podatke i uvjereni smo da će mnogo naftnih i plinskih tvrtki koje se bave istraživanjem i razvojem i dalje biti zainteresirano za njih.

Područje istraživanja vrlo je veliko pa je uporaba 2D tehnologije učinkovito za brzo dobivanje mnogo podataka uz najmanje troškove. To je važno za poticanje zdrave konkurencije.