Jedno više nije dovoljno, treba uključiti svih pet osjetila. Stručnjaci tvrde da jedno osjetilo utječe na druga i da doista valja napraviti sve da budu sinkronizirana kako bi kupci dobili cjelovitu, višedimenzionalnu sliku vrijednosti brenda.
Porast prihoda, Nigel Hollis, analitičar iz Millward Browna i autor knjige ‘The Meaningful Brand: How Strong Brands Make More Money’, uvjerava kako samo na temelju osjetilnog iskustva brend može zaraditi i šesteroznamenkaste iznose (naravno, ovdje govori o markama koje toliko vrijede), ali i pretrpjeti velike gubitke ako odluči promijeniti formulaciju koja prolazi kod potrošača. Primjerice, tvrdi da bi za Doveove poslovne rezultate bila pogubna odluka da odluči uštedjeti i ponuditi sapun drugačijeg mirisa, ali zato bi ga bilo poželjno dodatno naglasiti marketinškim aktivnostima.
S njim se vjerojatno slaže marketinški tim koji stoji iza kompanije Diageo. Kako piše Marketing Week, ondje su odlučili koncept osjetilnog marketinga primijeniti na većinu svojih brendova, prenijeti njihove vrijednosti ne riječima, dizajnom ili lijevim vizualima, nego izgraditi cijele svjetove koji pobuđuju svih pet osjetila. Još prije trinaest godina tvrtka je otvorila vrata Guinnessove tvornice u Dublinu koju je do danas posjetilo više od dvanaest milijuna ljudi. Ondje mogu naučiti kuhati s pivom i poslužiti savršeni Guinness. U kolovozu su predstavljene ‘tasting rooms’ koje su projektirali poznati arhitekti hrane (da, u Velikoj Britaniji postoji i takvo zanimanje) iz Bompas&Parra. U njima ljubitelji dobrog piva mogu uživati u fontanama koje mirisu na ječam, hmelj, pivo i slad, ključne okuse Guinnessa. Posjetitelji ‘kušaju’ mirisući, poručili su marketingaši iz Guinnessa, što je inovativan, multidimenzionalan pristup reklamiranju brenda.
Guinnessova inovacija potaknula je i marketingaše iz Heinz da angažiraju ekipu iz Bompas&Parra koja je samo za njih dizajnirala specijalne zdjele i glazbene žlice (!) čiji bi izgled i melodija trebali odgovarati novim okusima graha s čilijem, curryjem i aromom roštilja. Primjerice, zdjela u kojoj se može servirati sir cheddar Heinz Beanz izrađena je od žutog voska, tekstura i oblik trebaju asociirati na kolut sira, a iz žlice svira melodija posebno skladana za konzumaciju graha s tim okusom. Iako mnogi dižu obrve na takve marketinške poteze, stručnjaci navode kako oni imaju itekakva smisla. Recimo, istraživanja su pokazala da okružje u kojem potrošač ispija viski poboljšava ili ublažava njegov okus i do dvadeset posto.
Na Sveučilištu Oxford proveden je pokus u kojem su ljubitelje viskija posjeli u posebno projektirane sobe i dali im da piju omiljeno piće. Oni koji su bili u ‘voćnim’ sobama ocijenili su viski slađim nego u drugima, a piće je bilo finije korisnicima koji su u njemu uživali u drvnom obloženim prostorijama. Kako piše Marketing Week, sve što popravlja okus, miris ili dodir za deset ili dvadeset posto, potezi koji pobuđuju svih pet osjetila, mogu na kraju imati blagotvorne učinke na ukupne prihode. Zanimljivo je i što to ne vrijedi samo za tvrtke iz prehrambenog sektora, kozmetičke ili industrije pića nego i iz drugih sektora čiji proizvodi i usluge na prvu nemaju mnogo veze s okusom ili mirisom. Print Power, organizacija koja promiče tiskane medije, nedavno je lansirala kampanju kojom želi naglasiti da digitalnim medijima nedostaju osjetilne komponente koje kupce čine vjernijima. Skupini potrošača poštom je slao kartone sa skrivenom porukom na kojima mogu ostaviti otisak dlana. Otiske korisnici vraćaju organizaciji, a ona ih zatim tiska na naslovnici personaliziranih rokovnika.
