Mnogim subjektima koji se bave klasičnim oblicima dodatne edukacije (tečajevi, instrukcije…) u posljednje se vrijeme kao nezaustavljivi konkurenti pojavljuju telekomi sa svojim virtualnim programima učenja.
Školska knjiga pak upravo je ovih dana predstavila svoj multimedijalni školski portal i obznanila da više od 90 posto njihova udžbenička programa (a drže više od 40 posto udžbeničkog tržišta) ‘prevedeno’ u digitalni oblik, koji u potpunosti odgovara načinu učenja mladih generacija. Iako ta niša trenutačno djeluje nezamjetna jer je nova, čini se da bi ti programi mogli utjecati na tržište, primjerice instrukcija i priprema za mature. Što se širenja tržišta digitalnih udžbenika tiče, napominje Matilda Bulić, direktorica školskog programa Školske knjige, najprije je nužno educirati i zainteresirati profesore. No to je tek neophodna, nova, ali i zasad malena ponuda na ogromnom tržištu edukacije. To prije krize rastuće i zanimljivo tržište danas je čini se do te mjere prezasićeno, bilo da je riječ o javnim državnim ustanovama ili privatnim inicijativama da tu činjenicu, barem u dijelu o visokom obrazovanju spominje čak i Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, koja je na javnoj raspravi. U pokušaju da identificiraju programe koji odgovaraju novim vrstama poslova, došlo je do multiplicitiranja programa, pa i obnove onih za koje više nema potrebe, te se stoga planira njihova racionalizacija. To se istina odnosi na visoka učilišta, koja ukupno nude 1226 odobrenih programa. Ali pozitivan odgovor na pitanje može li ‘obrazovanja’ biti previše vrijedi čak i više za neformalni obrazovni sektor, za privatne jezične, informatičke škole, razne tečajevi… ponajviše stoga jer ne postoji sustav njihova svima jasna vrednovanja prema kvaliteti. Drugi je problem znatan pad kupovne moći Hrvata, koji su, kažu poduzetnici, jako smanjili investiranje u svoje znanje. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u lipnju ove godine registrirano je 2975 aktivnih poslovnih subjekata u obrazovanju, od čega je 10 posto neprofitnih organizacija. A sve su usmjerene na procijenjenih 2,4 posto populacije uključene u neku vrstu obrazovanja.