Mogli bih reći da je Hrvatska potencijalna za razvoj prepoznatljivosti turističkih odredišta. Pogledamo li reljef Lijepe Naše i, ono što je još važnije, sociokulturnu raznolikost, onda gornja tvrdnja stoji. Zaista, malo koja zemlja ima toliko geografsku i kulturnu raznolikost na tako malom prostoru i s tako malo stanovnika. No iz razgovora s našim sugovornicima jasno je da je Hrvatska najprepoznatljivija po moru i suncu. Jadran je naš najznačajniji adut. Primjerice, Dalmacija kao brend dosta je poznata u svijetu, no činjenica je da činimo tek prve, iako ohrabrujuće korake u brendiranju turističkih odredišta. Vodeći se načelom da su ljepota krajolika i ekološka očuvanost prostora vodeći atributi poželjnog odredišta, Hrvatska turistička zajednica posljednjih 10-ak godina usmjerila na stvaranje hrvatskoga nacionalnog brenda. Rezultat je porast prometa.
- Tržištu je ponuđen velik broj brendova, no nisu svi jednako prepoznatljivi. Promatramo li nacionalni turistički brend, možemo zaključiti da se solidno pozicionirao. Zahvaljujući sloganu ‘Mediteran kakav je nekad bio’, aktualnom logu te vrijednosnim porukama uobličenima s pomoću motiva iskorištenih u kampanjama HTZ-a, uspješno je izgrađena poruka o Hrvatskoj kao odredištu očuvanih tradicijskih vrijednosti, lijepih krajolika i netaknute prirode, mjestu koje nudi odmak od negativnih procesa globalizacije – kaže direktorica HTZ-a Meri Matešić.
Brend snažnim čini njegova originalnost, a zatim konkurentnost, kaže hrvatski stručnjak za brendiranje u turizmu Marino Brečević. No ako domicilno stanovništvo ne vjeruje u taj brend i ne živi s njim, neće biti mnogo efekta, kao ni bez aktivnog i kompetentnog menadžmenta. Za rezultat treba vremena, prema njegovu iskustvu, i do pet godina jer je brend, objašnjava, zapravo povjerenje, a da bi se ono steklo, potrebno je vrijeme te kontinuiran rad da se ono održi. Matešić dodaje da su uz to vrlo važni i ugled te prepoznatljivost brenda. Ističe da se na tržištu, osim nacionalnoga turističkog brenda, natječe i velik broj destinacijskih, proizvodnih i komercijalnih turističkih brendova koji ne uspijevaju biti podjednako prepoznatljivi i relevantni. Razlozi su, tvrdi, neprepoznatljiva originalnost, ali i slaba promidžba – zbog nepostojanja strategije ili nedostatka novca za kampanju. Brečević je sudjelovao u brendiranjima pojedinih odredišta.
- Istra je poznata po odličnim vinima, tartufima, dobroj gastronomiji. Ta prepoznatljivost nije slučajna, već je rezultat svjesnog, sustavnog i višegodišnjeg rada. Efekti su mjerljivi na osnovi brojnih fizičkih pokazatelja – povećanog broja noćenja i dolazaka, međutim, vjerujem da postoji i niz nemjerljivih efekata koji na kraju pridonose kvaliteti življenja i gospodarskom napretku domicilnog stanovništva – kaže Brečević.
Postoji niz resursa, kaže, s potencijalom da postanu turistički proizvod. Primjerice, razvoj ronjenja na olupine, razvoj kampova po cijeloj Hrvatskoj, vjerskog turizma, ali i razvoj turističkog proizvoda namijenjenog trećoj dobi ili pak zdravstvenog turizma. Kad je riječ o kontinentalnom turizmu, u HTZ-u ističu i da se oslanjaju na UNESCO-ov popis hrvatske bogate nematerijalne kulturne baštine kojom se koriste u promidžbi. Matešić ističe da po uspješnosti, nakon nacionalnog brenda, slijedi brend Dubrovnika, ponajprije zbog jedinstvenosti samog odredišta, ali i marketinške strategije čiji su nositelji lokalna i županijska turistička zajednica u suradnji s privatnim sektorom, kao i relativno konzistentne strategije razvoja proizvoda koja se razlikuje u odnosu na pretežiti ostatak Hrvatske. Brend Dalmacija je, kaže, odlično pozicioniran u domeni ruralnog turizma – u doživljaju odmora u malim, autentičnim mjestima u zaleđu i unutrašnjosti otoka, ali i šire, s posebnim naglaskom na Split, koji je najviše napredovao vezivanjem uz brend Dalmacije.
