Home / Tvrtke i tržišta / Poljaci dolaze

Poljaci dolaze

Poljaci su krenuli u šoping. A jedan od ‘šoping-centara’ jest i Hrvatska. Poljski osiguravatelj PZU ostao je u finalu s Adrisom u utrci za kupnju Croatia osiguranja, a najveći poljski proizvođač gnojiva i drugi po veličini u Europi Azoty grupa bacila je oko na Petrokemiju. No Hrvatska poljskim kompanijama nije krajnji cilj nego sredstvo koje će im omogućiti prisutnost u regiji, dobra platforma za ekspanziju na jugoistok Europe. Tu poljsku strategiju prate tvrtke koje su se refinirale na tržištu kapitala i prikupile dovoljno za ekspanziju, pa mogu šopingirati.

Poljska Vlada već dvije godine pokušava potaknuti svoje tvrtke na traženje prilika u inozemstvu. Guru te ideje jest bivši premijer Jan Krzysztof Bielecki. Sada je ekonomski savjetnik premijera Donalda Tuska i promiče zanimljivu ideju – poljske kompanije trebaju stvoriti regionalne, multinacionalne holdinge! Jer zasad se unatoč golemu gospodarskom uspjehu ne mogu pohvaliti velikim brojem uspješnica, greenfield-investicijama ili akvizicijama na svjetskom tržištu. Najveća koja bi se mogla izdvojiti jest kupnja kanadske Quadre u režiji poljskog rudarskog diva KGHM-a za 2,3 milijardi eura.

Da im je Hrvatska potencijalna meta koja im može omogućiti širenje, vidljivo je i iz analize poljskog Ministarstva gospodarstva. U njoj se ističe da pogošanje gospodarske situacije u Hrvatskoj zbog globalne ekonomske krize ima velik utjecaj na smanjenje trgovine. Lani je obujam trgovine između dvije zemlje iznosio 391,1 milijun eura, što je deset posto manje u odnosu na 2011. Čimbenici koji će postupno poticati i poljski izvoz i veću uključenost u investicije, kažu u analizama, mijenjaju se kao rezultat prilagodbe hrvatskoga gospodarstva zahtjevima EU. Osim toga, napominju da Hrvatska može biti zanimljiva kao tržište koje će omogućiti poljskim tvrtka širenje i na druge zemlje zapadnog Balkana.

Poznati poljski ekonomski novinar Radosław Wróblewski, dobro upućen u gospodarske događaje, kaže da poljski investitori Hrvatsku gledaju kao vrata regije. U posljednje dvije-tri godine u Poljskoj se može uočiti novi val investicija koji dolazi iz javno izlistanih kompanija kao što je maloprodajna tvrtka LPP ili obućarska tvrtka CCC, kojima je poljsko tržište postalo premalo – govori Wróblewski.

CCC je nedavno ušao i na hrvatsko tržište, na koje želi ući i PZU kupnjom Croatia osiguranja (CO), koje je prisutno i u BiH i u Makedoniji i Srbiji. Maciej Szymański, poljski veleposlanik u Hrvatskoj, nada se da će PZU uspjeti u svojim planovima: – Tu će se vidjeti treba li Hrvatskoj strani kapital ili je dovoljan onaj koji već ima. I to može biti pokazatelj za budućnost. Imamo sve ekonomske razloge da poslovna suradnja bude dublja – smatra Szymański.

U Azoty grupi kratko potvrđuju da analiziraju moguće akvizicije i da ih interesira kutinska tvrtka. To su tek neki koji planiraju ući na hrvatsko tržište. Neki su već prisutni na njemu i šire poslovanje. Polmot Holding među prvima je investirao kupnjom hotela Liburnija. Tu je i Global Trade Center (GTC), vodeća agencija za razvoj nekretnina u središnjoj i jugoistočnoj Europi. Najveći je poljski ulagač u Hrvatskoj, aktivan od 2004. i osim razvoja turizma u Istri, vlasnik je projekta gradnje ureda u Zagrebu te Avenue Malla Zagreb i Avenue Malla Osijek. Asseco SEE, vodeća poljska regionalna IT tvrtka za rješenja i usluge za financijsku industriju koja djeluje u 12 zemalja EU, nedavno je nakon Arbor informatike, Biro Data Servisa i Logosa završio kupnju i četvrte tvrtke u Hrvatskoj – EŽ Računalstva. I Solaris, koji proizvodi autobuse, tramvaje, trolejbus i ekovozila, u Hrvatskoj ima predstavništvo od 2011. Žele plasirati ekološki čiste autobuse za gradski prijevoz, a i preuzimanja su im u cilju. Kozmetička tvrtka Ziaja, vrlo jak brend u Poljskoj, također je prisutna u Hrvatskoj. Bilo je tu i propalih i neuspješnih pokušaja.

A poslovna suradnja zapravo može biti obostrana. Prostora ima i u energetici, infrastrukturi, transportu i elektro-technici. Posljednjih godina, ističu u Sektoru za međunarodne odnose HGK, u Poljskoj je realizirano niz projekata obnove prometne infrastruktura (osobito vezano uz domaćinstvo Eura 2012.), autoceste i željeznice, nekoliko gradova nabavila nove tramvaje i već su raspisani natječaji za nekoliko stotina vozila, obnavlja se elektroenergetska mreža, remont nekoliko termo-.

No da će se dogoditi velik val investicija i ponoviti Rumunjska, teško je očekivati. U Rumunjskoj je više od 600 poljskih investicija u gotovo svim branšama. I to je jedan od efekta rumunjskog ulaska u EU. – No Rumunjska je ranije krenula s pripremama i reformama. Hrvatska je još svježa u EU. Svi vide novu članicu, a možda i mjesto za investicije. No investitorima je važno ne naletjeti na otpor – veli Szymański dodajući da rejting Hrvatske ne ohrabruje investitore i da treba raditi da se on promijeni.

Slično komentira i zakone te kaže da se primjećuju napori kako bi okruženje postalo normalnije i sigurnije, no dosta se čuje kako birokracija na nižim nivoima koči investitore. Isto tako, pomalo je suludo očekivati da Hrvatska postane atraktivna investicijska meka kao Poljska. Ona ima oko 178 milijardi eura stranih investicija (Hrvatska je u prvoj polovici 2013. imala 427 milijuna eura stranih ulaganja). To je tržište s 38 milijuna potrošača, što ga čini itekako privlačnim. Naravno, uz stabilnu demokraciju i biserinsku zonu s najvećim zemljama EU. Poljska je sada velesila u proizvodnji autobusa. Jaka je u proizvodnji namještaja, bijele tehnike, najveći su proizvođači u Europi LCD monitora, treći proizvođač jabučnog soka. Općenito su jaki u poljoprivredi. Poljska je kao Kina Srednje i Istočne Europe – jednostavno je prevelika da bi je se izostavilo. A opet, s vremenom je postala nedovoljno velika da bi se zadovoljili svi tržišni apetiti. S druge strane, Hrvatska je premala, no ipak dovoljno važna da se ne zaobiđe. Uostalom, nisu je samo Poljaci prozvali vratima regije.