Home / Tvrtke i tržišta / Siegfrik Nikola

Siegfrik Nikola

Branitelji su se poticali da sušare kupuju u Italiji, a ne kod nas. Direktor delničkog Seting inženjeringa, tvrtke koja projektira i proizvodi sušare za razne namjene, nada se da će uporaba novca iz fondova EU onemogućiti dosadašnju diskriminaciju domaćih proizvođača. Kreditori su, naime, usmjeravali korisnike kredita u Italiju kako bi im kupnja sušara bila jeftinija za PDV.

D a je dobar proizvod dobar, ma koliko mi štjelj o tome, svjedoči i poslovanje široj javnosti ne odveć poznatog Seting inženjeringa iz Delnica, tvrtke koja je u stručnim krugovima priznata kao jedan od jačih regionalnih subjekata u projektiranju i proizvodnji sušara te sustava u kojima su sušare samo dio tehnološkog postupka. Na njegovu referentnom popisu danas je više od 300 postavljenih sušara za razne namjene i pratećih sustava. Zbog povijesti i propasti koncepta prijašnjeg Setinga, osnovanoga 1974., može se reći da je to i primjer ozdravljenja i razvoja poslovanja kad se iz bolesne sredine na vrijeme izvuče njezin najzdraviji i potenti dio te mu se pruži prilika da se razvije ne ponavljajući pogreške tvrtke prethodnice. Ili, drukčije rečeno, atipična priča o pretvorbi i privatizaciji na hrvatski način.

Seting se 1991. podijelio na pet tvrtki, od kojih je jedna bila Seting inženjering u koji se tada izdvojio stručan inženjerski kadar radi samostalnijeg i kvalitetnijeg razvoja djelatnosti projektiranja, organizacije proizvodnje, montaže i puštanja u pogon sušara. Definitivan kraj Seting je doživio otišavši u stečaj 1995. kad je desetero osnivača Seting inženjeringa iz stečajne mase kupilo proizvodnu halu i još nekoliko objekata. Prema riječima direktora Seting inženjeringa Siegfrida Nikole i njegove suradnice, inženjerke Jadranke Zanoškar Radošević, njihov Seting inženjering jedini je preživio od pet tvrtki nastalih od bivšeg Setinga i, eto, unatoč mnogim nepovoljnim gospodarskim elementima čak se nametnuo kao jedan od najvažnijih subjekata u sušarama i srodnim tehnologijama na regionalnom tržištu.

Kvalitetno sušenje u pravilu je i tehnološki specifično za svaku vrstu sirovine, stoga su stručnjaci Seting inženjeringa u sklopu borbe za svoje mjesto na tržištu primjenom dosadašnjeg znanja i kombiniranjem raznih inovativnih rješenja te suradnjom s dobavljačima najkvalitetnijih strojarskih dijelova razvili bogatu ponudu sušara za potrebe gotovo svih gospodarskih grana.

Bogato projektantsko iskustvo s linijama za sušenje i skladištenje povezali smo s najboljim izabranim svjetskim tehničkim rješenjima. S 25 zaposlenika sve to možemo proizvesti i postaviti u suradnji s nekoliko stalnih i provjerenih kooperanata kao što su Ventop iz Ravne Gore, specijaliziran za sustave otprašivanja, Novoselmont iz Križevaca za montaže silosnih objekata i linija.

Što još i drukčije mogu učiniti? Kad se to već pitamo dok smo kreativni izvan posla, zašto ne bismo na to ključno pitanje odgovarali i dok radimo?! Jesu li sretni ljudi i kreativni, odnosno najkreativniji, kako tvrde neki psiholozi? Ako jesu, onda je na svijetu malo kreativnih pa je u tvrtkama kojima su danas temeljni kriteriji kreativnost i inovativnost premalo ideja koje pokreću svijet. Je li svijet zbog toga u krizi i kao su? Kreativnom kaosu ili malodušnosti jer poput preciznih robota samo štancamo uniformiranu stvarnost; isto jučer, danas i sutra? Ili možda u svakome od nas drijema zakržljali genijalac, manje uspješna reincarnacija Alberta Einsteina, i čeka da neki samozvani mag zamahom čarobnog štapića razotkrije tajnu sivih stanica ustajalog nam mozga? Iako u biti nema veze s kreativnošću, za hrvatske građane moglo bi se reći da su ludo kreativni u preživljavanju. No unatoč tomu što na svjetskoj ljestvici sretnih naroda nismo visoko, ispada da nam u poslu ne nedostaje lucidnosti. Bez ideje nema posla jer baš svaki započinje kreativnošću, ideja je čista kreatacija, a sve ostalo izvedba, bolja ili lošija.

Poslodavci iznimno cijene kreativne zaposlenike, toliko da čak istražuju i njihove hobije. Ako im se to koncepcijski uklapa, radnička umijeća iskorištavaju za ostvarenje vlastitog profita, ali na neki način i potiču djelatnike na kreativnost. Tako rade primjerice u Hrvatskom Telekomu, gdje drže da je za dugoročan uspjeh kompanije vrlo važno zadovoljstvo zaposlenika, u što ulazi i njihovo bavljenje hobijem na poslu. Zanimanje se pokazuje samo za one hobije zaposlenika koji povećavaju učinkovitost; motiviraju zaposlenike na veću učinkovitost, potiču ih na inovativnost i kreativnost pa više od polovice zaposlenika HT-a radi na razvoju i implementaciji novih proizvoda i usluga.

Što se povezivanja hobija i posla koji obavljaju u tvrtki tiče imamo zaposlenike koji, osim posla u kompaniji, u slobodno vrijeme razvijaju vlastiti poduzetnički biznis, što izravno utječe na njihovo razumijevanje poduzetništva, razvoja kompanije, pregovaračkih vještina i slično. Također, posebno unutar područja tehnike, naši zaposlenici u slobodno vrijeme razvijaju vlastite aplikacije koje nude na tržištu. Neki zaposlenici HT-a u slobodno se vrijeme bave umjetnošću, a u kompaniji rade na razvoju komunikacijskih materijala, korporativnih videomaterijala i drugoga kreativnog sadržaja – kažu iz Odjela za odnose s javnošću HT-a. Naglašavaju da su zbog poticanja zaposlenika na fleksibilan pristup poslu i ostvarivanje vrhunskih rezultata zaslužili certifikat Poslodavac Partner, dodijeljen im za izvršnost u upravljanju ljudskim resursima.

Kao HT, još neke hrvatske tvrtke imaju koristi od hobija zaposlenika koji ideje, čija im realizacija u slobodno vrijeme donosi osobno zadovoljstvo, implementiraju u posao u tvrtki. No ostaje pitanje kako zaposlenike potaknuti na kreativnost, odnosno stvoriti kreativno okruženje u kojem će svi biti nadah-