Home / Tvrtke i tržišta / S paketom ili bez njega

S paketom ili bez njega

Partnerstvo s pružateljima besplatnih usluga i servisa, kreiranje vlastitih usluga i sadržaja te nadzor nad podatkovnim uslugama trebali bi biti dobitna kombinacija telekomima u misiji zaštite budućih prihoda i vjernosti korisnika.

O kružje u kojem posluju telekom operateri već je podulje itekako dinamično. Na tržište koje je, do jučer, bilo rezervirano isključivo za njih ulaze novi igrači i nude besplatne usluge i servise, ali paralelno s tim i za telekom igrače otvaraju se i razvijaju novi poslovi i nova tržišta. Najbolji je primjer nedavna najava iz redova Hrvatskog Telekoma o ulasku na tržište električne energije u Hrvatskoj. Krajnji rezultat je, dakako, još veći izbor i raspon usluga koje se nude korisniku, na sve više uređaja, sa sve više aplikacija, u bilo koje vrijeme, na bilo kojem mjestu.

U tom se kontekstu otvaraju sa svim nove dimenzije korištenja usluga telekoma, njegove fiksne, ali i mobilne mreže. Zajednički je nazivnik svim tim projektima da nisu mogući bez razvoja moderne tehnologije, ali i većih ulaganja u infrastrukturu telekoma. Kako bilo, telekomunikacijski operateri nalaze se pred velikim i vječitim izazovom, prilagoditi se ili izgubiti ljuti kompetički boj u kojem su na prvom mjestu korisnici, gledano iz njihove ‘e-pe-pe’ perspektive, odnosno, korisnički novac, promatrano iz korisničkoga kuta gledanja.

Ipak, za taj se isti novac posve legitimno i baš uvijek traži još bolja, ‘novija’ i kvalitetnija usluga. U toj će priči korisnici biti sve manje lojalni, uza stalnu prijetnju mijenjanja mreže, ne toliko zbog cijene, koliko zbog kvalitetnije usluge. U takvom poslovnom okruženju prihodi telekom igrača polako se, ali sigurno smažuju od tradicionalnih usluga, kao što su glasovna komunikacija i slanje SMS poruka. No zato mobilni broadband ima potencijala kompenzirati prihodovni pad od tradicionalnoga ‘klafranja’ i SMS-anja, pri čemu su Hrvati, barem dosad, bili poprilično izdašni.

Tako bi ubuduće partnerstvo s pružateljima usluga OTT-a (Over the Top), kreiraše vlastitih usluga i sadržaja te čvrsta kontrola nad podatkovnim uslugama trebala biti dobitna kombinacija telekom operaterima u misiji zaštite svojih budućih prihoda.

Korištenje usluga OTT-a zahtijeva brzi internet, što HT i omogućava svojim korisnicima, kažu iz tog telekom operatera. Tako Hrvatski Telekom intenzivno razvija mobilne 3G i 4G mreže, što rezultira najbržim internetom u Hrvatskoj, čime se omogućuje i upotreba tih aplikacija. HT prati globalne trendove i razvoj tržišta te se sukladno tome mijenja i portfelj proizvoda koje kompanija nudi. U tom kontekstu HT razvija nove, vlastite proizvode pa bismo tako spomenuli servis MAXtv To Go Match, koji omogućava kupovanje i gledanje prijenosa najatraktivnijih nogometnih utakmica na osobnim/prijenosim računalima putem ‘webstreama’. Tako korisnici mogu cijele sezone uživati u prijenosima uživo utakmica MAXtv Prve lige, UEFA Champions League te UEFA Europa League.

Taj servis otvoren je za sve korisnike na teritoriju Hrvatske, neovisno o pružatelju internetskih usluga, a utakmice MAXtv Prve lige mogu kupovati i korisnici izvan naše zemlje, kažu iz HT-a.

Pojam OTT odnosi se na raspon usluga koje se natječu s temeljnim uslugama telekom operatora, a isporučuju se preko otvorenog interneta, čime se zaobilazi operaterska infrastruktura pružanja usluga i naplata usluge. Povećana penetracija pametnih telefona i mobilnoga širokopojasnog pristupa, posebice u razvijenim zemljama Europe, a tu valja reći da ni mi nismo daleko, omogućila je korištenje mnogim aplikacijama, koje za krajnje korisnike mogu biti mnogo jeftinije, ali i besplatne.

Usluge OTT-a, uvjetovane razvojem širokopojasnog interneta te pametnih uređaja i aplikacija, prema svojoj definiciji ne pripadaju samo u domenu telekom operatora, a ponajviše služe kao suplementi koji u paketu s ostalim telekom uslugama omogućavaju cjelovito korisničko iskustvo. U segmentu OTT-a postoje globalni igrači, a prednost su domaćih operatera lokalizirane usluge, ali i tehnička potpora – u Hrvatskoj, primjerice, Služba za korisnike.

Drugi veliki igrač na hrvatskom tržištu – Vipnet – u segmentu OTT-a, u suradnji s Vodafoneom, razvio je četiri usluge: Vodafone Cloud, Vodafone Contacts, Vodafone Protect i Vodafone Guardian, pri čemu dvije potonje ispunjavaju sigurnosnu funkciju pružajući zaštitu za svaki pametni telefon, kažu iz tog telekoma. S Vodafone Cloudom korisnici imaju mogućnost pohranjivanja, skidanja i pristupa slikovnim, glazbenim i videosadržajima na svojem uređaju Android ili iOS, ili pak osobnom računalu, a Vodafone Contacts izrađuje online sigurnosnu kopiju svih kontakata pohranjenih u mobilnim uređajima korisnika.

Kod fiksnih operatera koji ujedno pružaju uslugu Pay TV primjetan je utjecaj raznih online servisa i posebnih aplikacija putem kojih određene tvrtke nude svoje sadržaje i programe. U tom smislu OTT još više funkcionalira kao ‘suplement’ i s ostalim telekom uslugama zaokružuje korisničke potrebe. U tom segmentu Vipnet nudi uslugu Vip TV za van, tu je i pristup paketima programa, a uskoro i sadržajima ‘video na zahtjev’. Vipnet nudi i portfelj usluga u oblaku, dostupnih 0-24 na online platformi Vip cloud market, namijenjenom poslovnim korisnicima.

Usluge koje su u ovom trenutku na Vip cloud marketu su Vip blagajna, Vip auto nadzor, Vip nadzor prodaje, Vip fax, Vip nadzor brodova, Vip nadzor radnog vremena, Business e-mail te Vipnetova usluga fiskalne blagajne. Od sredine listopada Vipnet će proširiti tu ponudu i s uslugama Microsoft Hosted Exchange, Microsoft SharePoint, Microsoft Lync te Backup. Posljednja je među uslugama OTT-a ona eKnjižare, s hrvatskim naslovima, zaključuju iz Vipneta.

Za razliku od spomenuta dva operatera, iz Tele2 kažu da su posvećeni pružanju usluga koje su potrebne njihovim korisnicima. Smatramo da je još prerano za usluge u segmentu OTT-a jer trenutačno za to ne postoji potražnja. Kao kompanija, u budućnosti i dalje planiramo ulagati u nove tehnologije kada dođe pravo vrijeme i kada naši korisnici to budu željeli.

Kako bilo, valja reći da se poslovni model pružatelja usluga OTT-a bitno razlikuje od dosadašnjih poslovnih modela telekom operatera, jer najveći dio prihoda ne ostvaruje se izravno od korisnika, nego od trećih strana. Rast korištenja uslugama OTT-a posebno je intenzivan u zemljama Zapadne Europe koje imaju veliku penetraciju pametnih telefona. Osim OTT-a postojeće poslovne modele mijenjaju i internetska telefonija i društvene mreže, na kojim se razmjenjuju najrazličitiji sadržaji, poput slika i videozapisa.

Ukratko, kako se sve virtualnije živi, mobilni uređaji poput pametnih telefona i tableta polako, ali sigurno postaju primarni ekran na kojem korisnici gledaju videosadržaje. Tako i analitičari predviđaju da će reprodukcija videodatoteka već do 2016. godine zauzimati čak 70 posto ukupnoga podatkovnog prometa mobilnim mrežama.