Potreba uvođenja kontrolinga i nova iskustva na području koje je u hrvatskoj poslovnoj praksi još u povojima teme su Prve međunarodne konferencije o kontrolingu koja će se održati u zagrebačkom hotelu Westin 5. studenoga u organizaciji Kontrolinga Kognosko i poslovnog tjednika Lidera.
Oni koji se koriste kontrolingom kao procesom sami sebi pomažu, pa im šanse i u ovakvim vremenima rastu. Upravo je kriza velika prilika za uvođenje kontrolinga u tvrtku. Nažalost, u Hrvatskoj njime se koriste uglavnom velike tvrtke te nešto malo srednjih, a kod malih tvrtki prava je rijetkost. A ne bi tako smjelo biti jer, kaže konzultantica za kontroling iz tvrtke Kontroling Kognosko Jasmina Očko, rast, razvoj i dobit tri su uvjeta koja moraju funkcionirati u sinergiji u svakom poduzeću. Kratkoročno se može odreći dobiti u cilju rasta, rasta u cilju razvoja ili razvoja u cilju maksimiziranja dobiti, ali dugoročno stvari mogu funkcionirati samo u savršenom balansu. Zato služi kontroling, koji uči da upravljanje nikada ne smije biti samo intuitivno. Upravljanje tvrtkom besmisleno je ako nemamo informaciju koji segmenti poduzeća ne rade dobro, zašto su nerentabilni, koja tržišta nemaju potencijal zarade, koji su artikli nepotrebeni, kojih se kupaca moramo riješiti… Kontrolingom dobivamo rano upozorenje, uvodimo preventivne mjere i potičemo na stalne promjene unutar tvrtke.
Kontroling sudjeluje zajedno s menadžmentom u izgradnji ciljeva, koji moraju biti jasno definirani kako bi se menadžerske odluke mogle usmjeravati prema njima. Zaokupljenost kontrolinga budućnošću omogućava lakše suočavanje sa stvarnošću kad se odstupi od zacrtanog – objašnjava Očko.
Kontroling je danas prisutan u razvijenim zemljama te Poljskoj, ali iako na nižem stupnju razvoja, Očko vjeruje da je u Hrvatskoj uglavnom prebilo porođajne muke. Stvar je u navikama, kaže, no kontroleri će imati priliku da čuju nova iskustva na Prvoj međunarodnoj konferenciji o kontrolingu, koja će se održati u zagrebačkom hotelu Westin 5. studenoga u organizaciji Kontrolinga Kognosko i poslovnog tjednika Lidera.
Jedan od dobrih hrvatskih primjera je obiteljska tvrtka Medi-lab. Tvrtka je brzo rasla pa se ukazala potreba za uvođenjem elemenata korporativnog poslovanja. Zbog toga su prije tri godine uveli kontroling.
Poslužimo sa zdravstvenim ustanovama te veledrogerijama, a kako je zdravstveni sustav u kontinuiranoj reformi dugi niz godina, nameće se potreba praćenja i analize reformskih zahvata te predlaganja mjera prilagodbe – kaže direktor Službe kontrolinga Ivan Lukovnjak.
Služba se formirala u tri faze. Prva je definiranje organizacijske sheme, odnosno tzv. profitnih i troškovnih centara. U drugoj, iznimno osjetljivoj fazi, definirani su alati za raspolaganje indirektnih troškova poslovanja. U trećoj su pak fazi definirana mjesečna, tromjesečna, polugodišnja i godišnja izvješća kontrolinga.
Devet mjeseci nakon uvođenja kontrolinga počeli smo raditi izvješća. Na početku nam je glavni problem bio nemogućnost usporedbi s prošlim razdobljima s obzirom na to da smo bili primorani zamijeniti informatički sustav, tako da smo usporedbu radili isključivo s planom. Sada, nakon tri godine možemo pratiti, ocjenjivati i procjenjivati trendove kretanja pojedinih segmenata poslovanja u trogodišnjem razdoblju, što nam uvelike olakšava odlučivanje – priča Lukovnjak.
Kao najveći efekt ističe to što Uprava raspolaže egzaktnim podacima, za razliku od procjena koje je imala ranije.
Dobro iskustvo s kontrolingom imaju i u Orbico grupi. Oni su najprije prije tri godine uveli kontroling u Orbico Zagreb, a sada ga uvode i u preostalih 20-ak tvrtki Grupe. Direktorica financija Romina Orešković kaže da su najprije sagledali situaciju i definirali koje su im to informacije potrebne i u kojem obliku. Kreirali su tzv. višedimenzionalnu kocku, tj. kasniji osnovni izvor podataka i bazu za daljnji razvoj funkcije kontrolinga.
Izazov je bio kako prilagoditi poslovne procese i unos podataka u sustav tako da što više transakcija već na ulazu dobije oznake troškovnih i profitnih centara i ostalih potrebnih dimenzija. Time smo na minimalnu razinu smanjili iznose indirektnih troškova i prihoda na koje kasnije treba primijeniti alokacijske ključeve za raspored. Ta prilagodba nije smjela utjecati na povećavanje broja zaposlenika u administraciji, već staviti fokus na prilagodbu IT rješenja i automatizaciju procesa – kaže Orešković.