Važnost cjeloživotnog učenja

Čak 72 posto gledatelja svakog tjedna gleda televizijske i videosadržaje na mobilnim uređajima. Gledaju ih u različito vrijeme, no nastavljajući gdje su stali na različitim uređajima i u različitim situacijama. Pokazalo je to novo, četvrto godišnje istraživanje Ericsson ConsumerLab o korisničkim televizijskim trendovima. Među ostalim novostima objavljeno je kako 42 posto ispitanika mobilne uređaje upotrebljava za gledanje videosadržaja izvan doma.

Čak se 75 posto ispitanika tijekom gledanja TV uređaja koristi mobilnim telefonom. Novi je trend i da gledatelji sadržaj gledaju na više mjesta u različito vrijeme. Ericsson Consumer Lab to naziva terminom ‘gledanje s promjenom mjesta’ (engl. place-shifted viewing). Četrdeset jedan posto ispitanika u dobi od 65 do 69 godina gleda sadržaje na zahtjev ili s pomakom vremena više od jedanput na tjedan.

U počecima govora o mobilnim TV sadržajima pretpostavlja se da će se oni ponajprije sastojati od profesionalno napravljenih kraćih videoisjećaka. Praksa je pokazala da gledatelji gledaju kraće videosadržaje, ali tako da isječke stvaraju sami pauziranjem i nastavljanjem cjelovitih TV emisija i filmova kako im odgovara.

Televizija i video nastavljaju se redefinirati među gledateljima. S obzirom na to da se 82 posto ljudi koristi Youtubeom ili sličnim uslugama bar jedanput na mjesec, zapitali smo se trebali se gledanje recepta online u kuhinji računati kao gledanje TV-a ili samo dobivanje uputa – rekao je Anders Erlandsson, istraživač iz Ericsson Consumer Laba. Više od pola ispitanika smatra svoje računalo i internetsku vezu sastavnim dijelom potrošačkih navika u području televizija i videa. Ta sredstva gledateljima omogućuju da odaberu i kombiniraju što će, kako i kada gledati, poput odabira u restoranu. Izazov je pred osiguravateljima rješenja: postati prvi prema jednostavnosti uporabe i istodobno biti ‘a la carte’ osiguravatelj TV rješenja koji odgovara na sve potrebe korisnika. Gledatelji rangiraju ‘a la carte’ TV rješenje kao peti najvažniji element svojeg doživljaja gledanja.

Važna je sva raznolikost gledanja multimedijskog sadržaja, nijedna se ne ističe kao glavni favorit među gledateljima. U prošlosti smo svjedočili brzom rastu gledanja sadržaja na zahtjev. Zasad se taj trend smanjuje, no u dobnoj skupini od 55 do 59 godina jako raste: od 2011. bilježi se 18-postotno povećanje gledanja sadržaja na zahtjev više od jedanput na tjedan.

Podravka je u suradnji s domaćim i stranim partnerima drugi put organizirala poslovnu konferenciju o primjeni e-učenja u poslovnom okružju. Konferenciju je izlaganjem o važnosti cjeloživotnog učenja otvorio predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić. Naglasio je kako je Podravka upravo nastala na znanju brojnih generacija podravkaša i da znatna sredstva ulaže u razvoj vlastitih kadrova te je, među ostalim, pokrenula i vlastiti interni program dijeljenja znanja među zaposlenicima. Svrsna je konferencije promicati izvrsnost i inovativnost u iskorištavanju novih tehnologija.

Pitanju oglasio i europski povjerenik za proširenje Štefan Füle koji je od BiH zatražio da se zadrži tradicionalni opseg trgovine između EU i članica Cefe nakon ulaska Hrvatske u EU. BiH se, međutim, zasad tvrdoglavo drži svog stajališta prema kojemu za Hrvatsku, nakon njezina ulaska u EU, više nema povlastica. To je razumljivo jer trenutačna situacija ide njima na ruku. Dok je hrvatski izvoz u BiH u prvih sedam mjeseci smanjen dva posto, uvoz iz BiH u Hrvatsku porastao je devet posto. Ako je premijer Milanović za nedavnoga neformalnog susreta s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Vjekoslavom Bevandom i potegnuo to pitanje, u sjeni afere s Milanovićevim povratkom iz BiH Vladinim avionom na Krk umjesto u Zagreb do javnosti ništa nije doprlo.

Malo je veća vjerojatnost da bi se u vezi s pitanjem povratka povlastica za hrvatske proizvode mogla smekšati Srbija koja već odavno čeka kada će Europska komisija odrediti datum za početak pregovora o članstvu u EU. Prema informacijama koje je prije nekoliko dana objavila agencija Tanjug, Srbija bi mogla dobiti i dodatni zahtjev za otvaranje pregovaračkog procesa ako do kraja godine ne odobri uvoz cigareta iz Hrvatske po povlaštenim tarifama koje su vrijedile dok je Hrvatska bila članica Cefe. Navodno Hrvatska ima potporu Europske komisije u svom traženju da se u pregovaračku platformu između Srbije i EU uvrsti i takav zahtjev. No ne-mojmo se zavaravati. Datum početka pregovora između Srbije i EU ni najmanje ne ovisi o spremnosti Srbije da vratiti stare carine na hrvatske cigarete, već o Kosovu. Ukupan hrvatski izvoz u prvih sedam mjeseci iznosio 5,2 milijarde eura i bio je 4,7 posto niži nego u istom lanjskom razdoblju. Osim pada izvoza na tržište Cefe, zamjetan je pad izvoza i na rusko tržište (s lanjskih 166 milijuna eura na ovogodišnjih 122 milijuna), što se također moglo očekivati. Lanjski rezultat, naime, postignut je ponajprije zahvaljujući velikim ugovorima koje je u Rusiji realizirao Ericsson Nikola Tesla, a koji se u ovoj godini nisu ponovili u tako velikom obujmu. Hrvatski pak izvoz u zemlje EU u sedmomjesečnom razdoblju ima blagi trend rasta, od 1,7 posto. U apsolutnom iznosu riječ je o povećanju od 45 milijuna eura, što je otprilike na polovici onoga što je Hrvatska u ovoj godini izgubila na tržištu Cefe.