Podatak o izvozu hrvatskog softvera od 1,1 milijardu kuna u prošloj godini izazvao je prijepor u IT zajednici. Taj je podatak rezultat istraživanja koje je provedla tvrtka Astra poslovni inženjering u suradnji s Bsnodeom, a riječ je o rastu od 48,9 posto u zadnje dvije godine, čime je softver skočio na 11. mjesto među najvažnijim hrvatskim izvoznim proizvodima.
S tom slikom ne slaže se hrvatski ured globalne analitičke kuće IDC.
- Podaci sami po sebi nisu krivi jer su prepisani iz završnih računa IT kompanija. Krivo je, međutim, kad ih se nekritički zahvaća, obrađuje i iz toga izvode nalazi. Uzeti su agregirani podaci za poduzeća koja su registrirana s pretežitom djelatnošću Informacije i komunikacije prema NKD-u. No tu je riječ o heterogenoj grupi, a među njima ima i tvrtki kojima to nije pretežita djelatnost. Recimo, Microsoft, a i neki drugi globalni venedor kao izvoz u stvari bilježi svoje plaće i troškove koje fakturira matici, mnoge tvrtke reeksportiraju hardver, a neki su pak reeksporteri licenci globalnih venedora, što je pak teško definirati kao domaću softversku industriju. Dakle, podatke preuzete od Fine treba dobro pročistiti i imati saznanja o stvarnoj aktivnosti IT tvrtki, da bi se dobila stvarna slika. Zbog toga držim da su brojke koje su nedavno prezentirane veće od stvarnih – kaže Boris Žitnik, direktor IDC Adriatika.
S druge strane, Tajana Barančić iz Astra inženjeringa smatra da su ukupne brojke mnogo veće od onih koje je iskazala jer svi podaci nisu bili dostupni te da softver nisu samo prodane licence.
