Većina ekonomista i svih uključenih u svijet biznisa misli kako su predstečajne nagodbe spas, no jesu li ti primjeri dovoljni da upravljaju cijeli proces? Igor Benaković, direktor Poslovne riznice, kaže da ipak nisu.
Pitanje moralnosti u poslovanju neiscrpnja je tema, upravo je zato potreban zaokret prema moralnom integritetu u poslovanju, ali i liderima koji vode vlastitim primjerom. Uspješnost predstečajnih nagodbi pokazat će se tek nakon što prođu sve etape predviđene zakonom. Dakle, pozitivno izglasavanje o pojedinom prijedlogu tek je početak, pravi izazovi tek slijede. Upravo za to manjka stručnjaka koji mogu voditi poduzeća poput prijelaznog menadžera – kaže Benaković.
Što kažu oni koji su stekli iskustvo nagodbe? Davorin Prpić, predsjednik uprave varaždinskoga (č. Čačićeva) Coninga, kaže kako su njihova iskustva isključivo pozitivna iako je restrukturiranju prethodilo komplicirano ujedinjavanje pet tvrtki u jednu. Postupak je otvoren u ožujku i završen potkraj rujna.
- Coning je iskoristio sve dostupne mogućnosti u planu restrukturiranja prema skupinama vjerojatno, ponudio je imovinu u zamjenu za dugove, predložio je otpis kamata, djelomični otpis glavnica i reprogramiranje obveza. Kad je riječ o vjerojatno, nije sporna njihova zaštita; oni ili prihvate ili ne prihvate plan. U tom slučaju otvara se.
Bode u oči raskorak između ukupno prijavljenih predstečajnih predmeta i onih koji su zaključili nagodbu. Neki namjerno odaberu stečaj jer su u tom slučaju troškovi pokretanja stečaja nekoliko puta manji. Većina je tih poduzeća klinički odavno mrtva i predstečajnu nagodbu iskoristila samo za jeftinije brisanje iz knjige živih.
