Nova vinska regija

Autor: Lider

11 listopada, 2013

Tvrtka je u cijelosti domaća, privatno vlasništvo braće Dominiković te Damira Martinovića, koji je i direktor. On na temelju poslovanja u prvih devet ovogodišnjih mjeseci očekuje godišnji rast prihoda od šest do sedam posto.

Za tvrtku presudna je bila 2008., godina u kojoj iz čisto trgovinske djelatnosti ulazi i u proizvodnju. Tad su odlučili zasadići vinograde u Komarni na otoku Pelješcu, kaže Davor Martinović.

Nije jednostavno poslovati ondje gdje se kao nigrje u Hrvatskoj isprepleću različite poljoprivredne kulture. Ondje su različiti nasadi, nasadi voćara, povrtnara, maslinara, poznato je što sve može proizvesti ova naša neretvanska dolina. Maslinarstvo uzima sve veći zamah pa smo i mi odlučili uložiti u to. Za svoj maslinarski biznis postavili smo uljaru čiji je kapacitet 1500 kilograma na sat. Budući da je ispred nas Pelješac, odakle dolaze vrhunska vina, odlučili smo se za proizvodnju ekološki uzgojene vinove loze na brdovitom terenu tog poluotoka, uza samo more, upravo ondje gdje bi se trebao sagraditi onaj du-goočekivani famoznii most. Godine 2009. zasadi-lili smo 50 tisuća čokota plavca malog, 2010. još 50 tisuća čokota te sorte, ali i pošipa te nekih drugih sorata. Danas imamo malo više od 17 hektara pod nasadima. Već 2011. imali smo prvu komercijalnu berbu, a godinu poslije dobili smo i zlatnu medalju Sabatina u Bolu na Braču. Ukratko, naša je glavna i najpoznatija sorta plavac mali, zatim syrah te cabernet sauvignon. Na sjevernom dijelu parcele zasadići smo bijele sorte – objašnjava Martinović.

Sredinom travnja Vlada je Komarnu proglasila novom vinskom regijom. Prednost je tog položaja poseban teren, makroklima, sustav tla, ekološki okoliš. Ukratko, dobra lokacija za razvoj vinskog turizma, pri čemu ni 70 kilometara udaljenosti od Dubrovnika i 50 kilometara od Međugorja nije zanemarivo.

Naša je poslovna misija zaštititi vina iz tog vinogorja jasnim određivanjem standarda kvalitete i imidža toga posve novoga vinskog odredišta. Zbog tih prednosti proizvodnja vrhunskih vina ovdje je imperativ – kaže Martinović.

Vinske zasade prvi smo put podizali tehnikom mljevenja kamena uz more, gdje smo doslovce krš i kamen pretvarali u vinograde. Podizali smo postupno: najprije pet do šest hektara, a onda smo od 25 hektara, koliko ih ima Poljopromet, više od 17 pretvorili u vinograde. Ostatak su ceste i područje koji se nikako nisu mogli pretvoriti u vinograd, što zbog nagiba tla, što zbog koječega drugog, poput jedne parcele Hrvatskih šuma kojom se one i ne koriste, a mi bismo je kupili, unajmili kako bismo i ondje zasadili vinograd. Nažalost, nismo dobili odgovor o tome. Kako bilo, imamo 125 tisuća trsova uz more, nekadašnjega šumskog područja koje smo dobili na koncesiju od 50 godina – iznosi Martinović.

I, kako to u Hrvata obično biva, svemoćna i već opjevana birokracija ove zemlje čini sve da izgubite svaku volju za poslom. – Zašto je to tako, doista ne znam – kaže Martinović i nastavlja:

Da bismo zaokružili svoje vinsko poslovanje, planiramo sagraditi vinariju. Čekamo prostorni plan Slivna, općine kojoj pripadamo, a u kojem su predviđene i vinske ceste. Nadam se da ćemo do kraja godine dobiti te papire kako bismo se mogli prijaviti za program IPARD, što bi značilo da bismo već sljedeće godine mogli početi graditi vinariju, vinski podrum i kušaonice. To je ulaganje vrijedno oko dva milijuna eura, otvorili bismo i desetak novih radnih mjesta. Bude li sve teklo prema našim poslovnim planovima, Poljopromet bi trebao proizvoditi 125 tisuća boca na godinu, uglavnom plavca malog i pošipa. Premda već ima narudžaba i upita iz Norveške i Kine, za veći izvoz svi mi vinari s Komarne, a ima nas sedam na stotinjak hektara, trebali bismo se udružiti u klaster, na čemu radimo – zaključuje Martinović.

Nova vinska regija

Vezani članci

Politička sekcija

MIROVINE I OTPREMNINE Neoporeziva otpremnina zasad iznosi...

Izvoznici profitirali, opasnost od stagnacije vreba

Otvorena vrata za egzodus Hrvata