LIDEROV KLUB IZVOZNIKA Za jačanje konkurentnosti nužan je povratak investicijskog rejtinga

Kaputima žarkih boja čiji krojevi prate liniju tijela talijanska modna kuća Bottega Veneta vratila je četrdesete u trendi kolekcije za predstojeće hladnije dane.

Lepršavi krojevi do koljena, s neizostavnim krznom i uskim remenjem za naglašavanje figure, te klasični kolorit zimskih ogrtača odabir je ljubiteljica Pradina dizajna.

Bit će to prometni model kakav do sada nije viđen, a temeljit će se na ekonomskim i ekološkim oblicima. Vlada i Ministarstvo prometa imaju viziju razvoja moderne prometne infrastrukture, koja podrazumijeva razvojnu, intermodalnu, društveno odgovornu i integrativnu politiku. Promet mora biti okosnica gospodarstva – izjavio je Hajdaš-Dončić. Dosadašnji prometni model ulaganja u infrastrukturu bio je, prema njegovom mišljenju, pogrešan. Nisu postojale strategije i vizije prometne infrastrukture, koja mora biti u funkciji gospodarstva, kao ni kriteriji gradnje prometne infrastrukture. Hrvatska danas ulazi u željeznički i cestovni koridor europske mreže i neki su od tih procesa nezaustavljivi. Među prioritetima je definiranje položaja gospodarske luke Rijeka, za koju će ovog mjeseca biti raspisan natječaj za gradnju nove obale dužine 470 metara, za što su već zainteresirani kineski koncesionari. Od 2014. do 2020. naglasak će biti na razvoju željeznice te će se u tom razdoblju uložiti dvije milijarde eura za unapređenje osnovne željezničke infrastrukture. Također, davanje autocesta u koncesiju najveći je financijski input u Hrvatskoj nakon privatizacije T-Coma. No ne zanima me toliko financijski efekt od tri milijarde eura, koliko sekundarni utjecaj projekta na gospodarstvo – naglasio je Hajdaš-Dončić. Zaključio je i da je logistika najvažnija grana prometa na kojoj treba poraditi, a koja je do sada bila sasvim zanemarena.

Prema najnovijim izvoznim rezultatima za prvo polugodište 2013. godine, koje je Klub predstavila Manuela Tašler, zamjenica glavnog urednika Lidera, hrvatski je izvoz pao za 4,7 posto (na 2,7 milijardi eura) i vrlo je izgledno da do kraja godine neće biti postignuti lanjski izvoznji rezultati. Istovremeno je i uvozni rezultat slabiji za 0,2 posto. Relokacija postrojenja hrvatskih tvrtki u BiH i Srbiju i problemi s Ceftom došli su očito do izražaja. Ukupna pokrivenost uvoza izvozom u prvom polugodištu iznosi 46,5 posto. Za prvo je polugodište specifično da prvi put u povijesti Hrvatska ima trgovinski sufit sa Slovenijom, ukupna vrijednost izvoza iznosi 435 milijuna eura (+15%), a uvoza 426 milijuna eura (-12,5%). Italija i dalje ostaje hrvatsko najveće uvozno i izvozno tržište iako je izvoz u tu zemlju pao za 10 posto, na 621 milijun kuna, a uvoz za 20 posto, na 1,7 milijardi kuna. Na njemačkom tržištu imamo porast i uvoznih i izvoznih aktivnosti za par postotaka, izvozne aktivnosti u Austriji pale su nam za 12 posto, a uvoz je porastao za pet posto. Lanjski se sufit sa Austrijom istopio. Od ulaska Hrvatske u EU nemonetarno zlato više se ne bilježi u trgovinskoj razmjeni kao uvozno/izvozni artikl, što će utjecati na krajnji izvozni rezultat.

Bolja izvozna klima – Promatrajući politička i gospodarska kretanja u Hrvatskoj između dva susreta Kluba izvoznika, koji se inače organiziraju četiri puta na godinu, možemo primijetiti neke pozitivne doprinose izvoznoj klimi kao što je predstavljanje novoga koncepta gospodarske diplomacije, HBOR-ovu konferenciju o izvozu ili inicijativu Tonina Picule da pred Europskom komisijom napokon postavi pitanje što se poduzima u pitanju Cefe. S druge strane, članovi Vlade i dalje izvoz vrlo rijetko spominju, a oporba ga uopće ne spominje. Čak ni Hrvatska udruga poslodavaca u svojim mjerama za restrukturniranje gospodarstva i izlaska iz krize kao jedan od ciljeva nije uvrstila jačanje izvoza – osvrnula se Tašler. Temeljem toga izvozna je klima ocijenjena s – 4, što je nešto bolje nego prije tri mjeseca.

Hrvoje Stojić, direktor ekonomskih istraživanja u Hypo banci, izvoznicima je predstavio neke prognoze za nadolazeće razdoblje, prema kojima se u idućoj godini očekuje daljnji pad BDP-a, za 0,7 posto, a tek 2015. rast za 0,8 posto. Govoreći o vanjskom okruženju, najavio je nastavak rasta njemačkoga gospodarstva, stabilizaciju domaćih potrošnje u Austriji, a Irsku je izdvojio kao zemlju s najvećim tempom rasta, koji bi iduće godine trebao iznositi 1,5 posto. Stopa nezaposlenosti u Europi do kraja iduće godine past će za šest do sedam posto, a u Hrvatskoj će ta stopa do 2015. narasti za dodatnih dva posto. Očekuje se i daljnje povećanje vanjskog duga, a jedine velike investicije proizlazit će iz javnog sektora.

Možemo očekivati slabljenje recesije uz nastavak razduživanja u 2014. i 2015., a oporavak od 2016. kaskat će za regijom zbog produljene fiskalne konsolidacije i strukturnih slabosti. Nastavlja se neizvjesnost likvidnosti, averzija prema riziku i daljnje zaduživanje države. Nužan je povratak investicijskog retinga zbog priuštivosti financiranja te privlačenja kvalitetnih investitora te napokon konkurentnosti i izvoza – zaključio je Stojić.

Tvornica u dvije zemlje Nakon službenog dijela, Tihomir Premužak, predsjednik Uprave Vetropacka Straže, poveo je kao domaćin izvoznike u obilazak impresivnog pogona tvornice za proizvodnju stakla, koja se prostire na 13 hektara, s hrvatske i slovenske strane. Proizvodni pogon i skladišni prostor povezuje most, koji su 2010. otvorili slovenski i hrvatski predsjednici. Straža iza sebe ima 153 godine povijesti staklarstva, a jedan od ključnih trenutaka u toj povijesti bilo je preuzimanje kompanije od strane švicarskog Vetropacka, koji je bio početak znatnijeg rasta poslovanja. Danas Vetropack Straža pretopi 250 tisuća tona stakla na godinu, na dan proizvede dva i pol milijuna boca, a na godinu gotovo milijardu. Čak 70 posto proizvodnje i prodaje Vetropacka Straže završi u izvozu. Prošlogodišnji prihod tvrtke iznosio je 700 milijuna kuna, a ove se godine očekuje povećanje od 40 milijuna kuna.

Bez obzira na konačan izvozni rezultat na kraju godine, članovi Kluba i dalje će nastaviti lobirati, a možda, umjesto tvrtki članica, idući put domaćin bude Hrvatski sabor.

Kanadski polaznici MBA programa odabrali Tim Kabel za svoj ‘case study’. U Tim Kabelu tjedan dana boravio je peteročlaniti tim s MBA programa na Queen’s School of Business iz kanadskoga Kingstona. Allan Nixon, Monica Rye, Leah Stone, Ryan Utley i Curt Walker odlučili su se upravo za zagrebačku kompaniju za svoj završni ‘case study’. Tim Kabel izabran je među više stotina prijava, a studenti će u izradu studije analiza tržišta kabela Sjeverne Amerike i mogućnosti za Tim Kabel utrošiti osam mjeseci i više stotina sati rada. U Tim Kabelu su s oduševljenjem primili vijest te su ugostili studente iz Kanade kako bi oni stekli što bolji dojam o samoj tvrtki.

Velika je čast što je jedan od najboljih svjetskih MBA programa izabrao nas za svoje studente. To je znak da dobro radimo i da smo zanimljivi izvan granica Hrvatske. Očekujemo da će nam studija pomoći u izlasku na veliko sjevernoameričko tržište, na kojem imamo dosta prostora za napredak – rekao je Ivan Breulj, direktor nabave i izvoza. Kanadski studenti proveli su tjedan dana u Zagrebu, pri čemu su imali priliku razgovarati sa svim članovima Uprave te napraviti analizu kompanije i mogućnosti izlaska na jedno od najvećih tržišta kabela. Tijekom izbora kompanije za ‘case study’ Tim Kabel ih je privukao jer je brzorastuća kompanija iz nove članice Europske unije. To otvara dosta mogućnosti, istaknuli su kanadski studenti.

Napraviti ćemo studiju o mogućnostima na sjevernoameričkom tržištu te kako Tim Kabel može ući na njega. To bi moglo biti samostalno, ali ne treba odbaciti mogućnost partnerstva s lokalnim kompanijama. Mislimo da će im naš rad biti od velike pomoći ne samo kad je riječ o sjevernoameričkom tržištu već i drugima. Ostaviti ćemo im nacrte studije kako bi ih mogli primijeniti i na druga tržišta koja bi htjeli osvojiti – rekla nam je Leah Stone.

Sama studija počela je preliminarnim razgovorima u svibnju, a trebala bi biti gotova do kraja siječnja iduće godine, što je dokaz koliko kanadski studenti ozbiljno rade na izradi studije.

Izabrali smo Tim Kabel jer nam se čini da kompanija ima dobru budućnost. Posebno nam se svidjelo što smo mogli razgovarati sa svim članovima Uprave jer to je bitno kod ovakve studije. Nadamo se da će ona biti podloga za uspješan izlazak na zahtjevno i veliko sjevernoameričko tržište – istaknuo je Ryan Utley.

Tijekom posjeta razgledali su hrvatske znamenitosti, a domaćini su ih odveli i na hokejašku utakmicu Medveščaka jer Kanadancima je to nacionalni sport.