Bolja izvozna klima

Promatrajući politička i gospodarska kretanja u Hrvatskoj između dva susreta Kluba izvoznika, koji se inače organiziraju četiri puta na godinu, možemo primijetiti neke pozitivne doprinose izvoznoj klimi kao što je predstavljanje novoga koncepta gospodarske diplomacije, HBOR-ovu konferenciju o izvozu ili inicijativu Tonina Picule da pred Europskom komisijom napokon postavi pitanje što se poduzima u pitanju Cefe. S druge strane, članovi Vlade i dalje izvoz vrlo rijetko spominju, a oporba ga uopće ne spominje. Čak ni Hrvatska udruga poslodavaca u svojim mjerama za restrukturniranje gospodarstva i izlaska iz krize kao jedan od ciljeva nije uvrstila jačanje izvoza – osvrnula se Tašler. Temeljem toga izvozna je klima ocijenjena s -4, što je nešto bolje nego prije tri mjeseca.

Hrvoje Stojić, direktor ekonomskih istraživanja u Hypo banci, izvoznicima je predstavio neke prognoze za nadolazeće razdoblje, prema kojima se u idućoj godini očekuje daljnji pad BDP-a, za 0,7 posto, a tek 2015. rast za 0,8 posto. Govoreći o vanjskom okruženju, najavio je nastavak rasta njemačkoga gospodarstva, stabilizaciju domaćih potrošnje u Austriji, a Irsku je izdvojio kao zemlju s najvećim tempom rasta, koji bi iduće godine trebao iznositi 1,5 posto. Stopa nezaposlenosti u Europi do kraja iduće godine past će za šest do sedam posto, a u Hrvatskoj će ta stopa do 2015. narasti za dodatnih dva posto. Očekuje se i daljnje povećanje vanjskog duga, a jedine velike investicije proizlazit će iz javnog sektora.

Možemo očekivati slabljenje recesije uz nastavak razduživanja u 2014. i 2015., a oporavak od 2016. kaskat će za regijom zbog produljene fiskalne konsolidacije i strukturnih slabosti. Nastavlja se neizvjesnost likvidnosti, averzija prema riziku i daljnje zaduživanje države. Nužan je povratak investicijskog retinga zbog priuštivosti financiranja te privlačenja kvalitetnih investitora te napokon konkurentnosti i izvoza – zaključio je Stojić.

Nakon službenog dijela, Tihomir Premužak, predsjednik Uprave Vetropacka Straže, poveo je kao domaćin izvoznike u obilazak impresivnog pogona tvornice za proizvodnju stakla, koja se prostire na 13 hektara, s hrvatske i slovenske strane. Proizvodni pogon i skladišni prostor povezuje most, koji su 2010. otvorili slovenski i hrvatski predsjednici. Straža iza sebe ima 153 godine povijesti staklarstva, a jedan od ključnih trenutaka u toj povijesti bilo je preuzimanje kompanije od strane švicarskog Vetropacka, koji je bio početak znatnijeg rasta poslovanja. Danas Vetropack Straža pretopi 250 tisuća tona stakla na godinu, na dan proizvede dva i pol milijuna boca, a na godinu gotovo milijardu. Čak 70 posto proizvodnje i prodaje Vetropacka Straže završi u izvozu. Prošlogodišnji prihod tvrtke iznosio je 700 milijuna kuna, a ove se godine očekuje povećanje od 40 milijuna kuna.

Bez obzira na konačan izvozni rezultat na kraju godine, članovi Kluba i dalje će nastaviti lobirati, a možda, umjesto tvrtki članica, idući put domaćin bude Hrvatski sabor.