Home / Biznis i politika / Vladine populističke mjere: zaokret koji to nije

Vladine populističke mjere: zaokret koji to nije

U prve dvije godine Vlada je propustila konsolidirati rashode i provesti reforme. Sad vjeruje da bi smanjenje rashoda i jači rezovi umanjili njezine izgleda na izborima.


Štednja nakon izbora Toliko očekivani zaokret prema fiskalnoj konsolidaciji neće se dogoditi ako je suditi prema Vladinim smjernicama objavljenima prošlog tjedna. Naime, taj zaključak lako se iščitava iz povećanja ciljanih deficita od 5,5 posto BDP-a u 2014., 5,1 posto u 2015. i 4,5 posto u 2016. U smjernicama se povećanje deficita opravdava većim troškovima zbog članstva u EU, ali i većim troškom servisiranja duga. Uz to, troškovi javnog sektora na istom su putu kao i sada: rashodi za plaće i dalje rastu, a određena politika štednje vidi se u zdravstvu.

Kad je riječ o makroekonomskom okviru, on ostaje pre-optimističan: ovogodišnji rast od 0,2 posto kojem slijedi porast od 1,3 posto 2014. te više od dva posto idućih godina. Uza sve rizike ostvarivanja prihoda! Vlada predočava i reformski paket koji predviđa racionalizaciju i uštedu na mnogim poljima. Aproksimacija ušteda iznosi do 0,6 posto BDP-a u 2014., 1,2 posto u 2015. i 1,7 posto u 2016. Vlada nijednu od tih ušteda nije uvrstila u proračunske projekcije od 2014. do 2016., pri čemu bi onda tomu prilagođeni deficiti prikazali mnogo povoljniju sliku: 4,9 posto BDP-a u 2014., 3,9 posto u 2015. i 2,8 posto u 2016. Očito su sve mjere štednje ostavljene za razdoblje nakon sljedećih parlamentarnih izbora ili i sami pisci sumnjaju u njihovo provođenje. Vladi će, dakle, trebati gotovo 20 milijardi kuna novog financiranja u 2014. Poruka ulagačima nije povoljna zbog planiranog deficita i izuzimanja planiranih ušteda u pro- računu. Sve to smanjuje vjerodostojnost provedbe ušteda. Izgledi za financiranje u 2014. zahtjevni su, a Vlada poručuje da ostajemo ovisni o stabilnosti globalnih tržišta dugova, što je uvijek neizvjesno.

Na temelju smjernica ekonomske i fiskalne politike od 2014. do 2016. lako je uočiti da koalicija računa na pomoć EU, i to pokretanjem postupka u slučaju prekomjernog deficita (EDP – Excessive Deficit Procedure). Zbog nedavnog pridruženja Uniji ciljani deficit gura Hrvatsku pod nadzor Europske komisije.

Vlada čeka intervenciju EU Komisija će prema Paktu o rastu i stabilnosti najvjerojatnije započeti postupak kojim će pokušati smanjiti deficit i staviti hrvatske financije pod kontrolu. Iako prema dogovoru iz Pakta nakon predaje prvog izvješća ima još otprilike pola godine da dovede svoje financije u red, iz predstavljenih smjernica vidljivo je da Vlada računa na intervenciju EU. Vlada će se u 2014. oslanjati na dodatna zaduživanja, koja će najvjerojatnije biti sve skuplja jer ulagači ne naziru pozitivan zamah. To će pogoršati stanje u financijama. Uz nedovoljne prihode i pretjerano trošenje EU će morati intervenirati mehanizmima EDP-a. Diktirat će uvjete, možda uvjetovati tečaj eura i kune, tražiti smanjenje plaća u javnom sektoru i mirovina…

Umjesto da sami pokušamo dovesti financije u red smanjenjem poreza, privlačenjem stranih ulaganja, poticanjem izvrsnosti i smanjenjem troškova državnog aparata, Vlada će elegantno prebaciti odgovornost za bolne rezove na EU pravdajući se recesijom i krizom. Nevjerojatan je optimizam u Banskim dvorima. Očekuju rast BDP-a, a najveći doprinos čekaju od ulaganja (rast od čak 7,6 posto u 2014.) i izvoza. Nakon svega što je dosad učinjeno malo je izgledno da će biti zaokreta. Nerealna su i planirana povećanja državnih prihoda zasnovana na oporavku koji se ne nazire. Ni u tome nema zaokreta, čak ni zakasnjeloga! Umjesto da potiče ulaganja smanjenjem birokratskih i zakonskih zapreka, pokretanjem ulaganja i zapošljavanja, smanjenjem vremena za dobivanje dozvola, reduciranjem parafiskalnih nameta, što bi potaknulo zapošljavanje u malim i srednjim poduzećima i ulaganje u njih, Vlada se odlučila na aktivan pristup i velika ulaganja koja zasad ne daju nikakve rezultate, a i ubuduće ne obećavaju ništa više.

Propustila je u prve dvije godine mandata konsolidirati rashode i provesti reforme, a sad, ulazeći u posljednji dio mandata, vjeruje da bi smanjenje rashoda i mnogo jači rezovi umanjili njezine izgleda na izborima. Populistički motiviranim ‘zaokretom’ koji to nije samo će pogoršati hrvatski fiskalni položaj i staviti zemlju pod nadzor Europske komisije.