Page 2

Poslovni forum\n\n## COCA-COLA JE VIŠE HRVATSKA NEGO ŠTO TO MNOGI HRVATI MISLE\n\nPIŠE ŽELJKA LASLAVIĆ\[email protected]\n\nNajvažniji komunikacijski alat kojim je Coca-Cola proslavila 45. obljetnicu jest Studija o socioekonomskome utjecaju tvrtke u Hrvatskoj u 2012. godini, koja je javnosti i gospodarskome sektoru predstavljena prošlog tjedna u okviru Poslovnoga foruma u organizaciji Coca-Cola u Hrvatskoj i Lidera. Studija je pionirsko djelo ekonomskoga izvješćivanja i iznenađila je brojne gospodarstvenike, predstavnike ekonomskih institucija i Vlade dokazavši da se višenacionalne tvrtke ne mogu promatrati samo u izoliranome kontekstu, već kroz utjecaj koji se izravno i neizravno održava na gospodarstvo lokalnih zajednica i društvo u cjelini.\n\nU suradnji s međunarodnom tvrtkom Steward Redqueen Studiju je izradio i na Forumu predstavio profesor i ekonomski stručnjak Ethan B. Kapstein, gostujući profesor na poslovnoj školi McDonough School of Business Sveučilišta u Georgetownu, nekadašnji profesor u poslovnim školama INSEAD i Wharton, na Harvardskome i Minesotskome sveučilištu te OECD-ov suradnik. Kapstein je gospodarski i strateški savjetnik državnih agencija i mnogih velikih višenacionalnih tvrtka poput Coca-Cola. Nakon njegova predstavljanja rezultata Studije, posebice neizravnoga utjecaja Coca-Cola na hrvatsko gospodarstvo, Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta, rekao je u svojemu izlaganju: – Kada vidim koliko tvrtka pridonosi zapošljavanju, dođe mi da pijem više Coca-Cola – dodajući da se Vlada trudi svim silama rasteretiti gospodarstvo od raznih nameta i učini ga konkurentnijim.\n\nKapstein je tijekom predstavljanja istaknuo da na svjetskoj razini nema dovoljno rasprava o tome koja je uloga privatnoga sektora u društvu i koliko privatne tvrtke doista utječu na ekonomski i društveni razvoj zajednice u kojoj posluju.\n\nUloga u zajednici – Pojavnost neke tvrtke samo je vrh sante leda, njezin utjecaj ide mnogo dublje. Uloga privatnoga sektora ključna je za inovacije, ulaganja, zapošljavanje i usavršavanje znanja te širenje ponude za konzumente. Coca-Cola stvara javna dobra za zajednicu, bez obzira na to konzumira li netko to piće ili ne konzumira jer jača lokalnu industriju. I dokle god poslovno okružje bude poticajno za tvrtke, dotle će one ulagati i širiti svoj utjecaj – izjavio je Kapstein.\n\nUkratko, rezultati Studije pokazali su da Coca-Cola svojim poslovanjem u Hrvatskoj trenutačno pridonosi hrvatskome BDP-u udjelom od 0,7 %, a s jedan posto sudjeluje u broju radnih mjesta u Hrvatskoj. Jedna izravno potrošena kuna na njezine proizvode osigurava dodatnih devet neizravno potrošenih, a na svako svoje radno mjesto Coca-Cola osigurava njih još 12. Osim 554 izravno zaposlena, neizravno je uz poslovanje tvrtke vezano još 7400 radnih mjesta.\n\nPoziv ulagačima – Coca-Cola je više hrvatska nego što mislimo. Osim što proizvodimo u Hrvatskoj, naš utjecaj daleko nadilazi samo naše poslovanje i čvrsto je povezan i s poslovanjem naših dobavljača i kupaca. Svi mi zajedno, stvarajući svojim poslovanjem dodatnu vri-\n\n—\n\n| 45 | GODINA COCA-COLA SE PROIZVODI U HRVATSKOJ |\n| 34 | LITRE COCA-COLINIH PROIZVODA NA GODINU POPJE PROSJEČAN HRVAT |\n| 1,2 | MILIJARDE KUNA POREZA OSIGURALA JE COCA-COLA U 2012. (2 % UKUPNOGA POREZNOG PRIHODA) |\n| 2,1 | MILIJARDA KUNA GODIŠNJI JE COCA-COLIN DOPRINOS HRVATSKOME GOSPODARSTVU U 2012. (0,7 % BDP-a) |\n| 90 % | OD 1 KUNE POTROŠENE NA COCA-COLINE PROIZVODE OSTAJE U HRVATSKOJ |

Page 3

“`markdown

STUDIJA O SOCIOEKONOMSKOME UTJECAJU COCA-COLE U REPUBLICI HRVATSKOJ U 2012. GODINI PREDSTAVLJENA JE U OKVIRU POSLOVNOGA FORUMA U ORGANIZACIJI COCA-COLE I LIDERA

jednost, zapošljavajući ljude, uplaćujući poreze i podižući standarde društveno odgovornoga poslovanja, izravno pridonosimo dobrobiti hrvatskoga gospodarstva i živosti društva. Partnerstvom tvrtke, Vlade i civilnoga sektora možemo zajedno potaknuti novi rast i pridonijeti dobrobiti društva – izjavio je Mircea Draja, glavni direktor Coca-Cola HBC Hrvatska i Coca-Cola HBC B-H Sarajevo.

Velike višenacionalne tvrtke na neki su način pokazatelji ostalim stranim ulagačima koji bi eventualno ulagali u Hrvatskoj. Lana Popović, regionalna direktorica poslovanja tvrtke The Coca-Cola Company za jugoistočnu Europu, istaknula je da je Coca-Cola u 45 godina pokazala stvarne namjere da ovdje i ostane.

– U Hrvatskoj se može uspješno poslovati u postojećim ekonomskim i sociološkim uvjetima i iza tih tvrdnja stojimo kada nam se iz drugih zemalja jave potencijalni ulagači – rekla je Popović.

Zadržimo najbolje! Nakon uvodnoga dijela Foruma uslijedila je zanimljiva rasprava na okruglome stolu ‘Utjecaj velikih tvrtka na socijalni i ekonomski napredak društva’, koji su vodili Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera, i Gordana Gelenčer, Liderova novinarka i komentatorica. Prvo je trebalo definirati pojam društveno odgovornoga poslovanja (DOP), koji je u poslovnome jeziku prilično izlizan, ali njegovo konkretno značenje i dalje mnogi različito tumače. Mladen Vedriš, ekonomist i profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, podvukao je crtu između tvrtka koje vode odgovorno poslovanje i onih koje su društvu korisne i vrijedne.

– Ako tvrtka poštuje ekološke standarde, odgovorno posluje. No ako je i brižan poslodavac, ima dobre odnose sa svim dionicima društva, ako zapošljava i gradi klastere, onda je korisna i za sebe i za državu. Višenacionalne tvrtke koje su već prisutne na hrvatskome tržištu dragocjene su jer daju signale onima koji bi eventualno došli i ulagali – izjavio je Vedriš.

Gordana Gelenčer ukazala je na trend povlačenja središnjica višenacionalnih tvrtka iz Hrvatske, na što je Zdenka Lončar, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta, koja ima radno iskustvo u velikim stranim tvrtkama, rekla da su u Hrvatskoj promjene poželjne samo na deklarativnoj razini te da treba poduzeti sve da se zadrže tvrtke koje su ostale u Hrvatskoj jer one lakše i jeftinije ostvaruju ulaganja. Na nju se nadovezao Josip Tica, profesor na zagrebačkome Ekonomskom fakultetu, citatom svojega mentora: ‘Hrvati imaju samo jedno ograničenje u rješavanju ekonomskih i političkih…“`

Page 4

“`markdown

Poseban prilog\n\nSudionici okrugloga stola: Tihomir Premužak, Mladen Vedriš, Mirjana Matešić, Zdenka Lončar, Lana Popović, Darko Knez, Ana Tkalac Verčić, Josip Tica\n\n—\n\nUTJECAJ COCA-COLE\n\nU REPUBLICI HRVATSKOJ\n\nDALEKO NADILAZI SAMO POSLOVANJE\n\nI ČVRSTO JE POVEZAN I S POSLOVANJEM DOBAVLJAČA I KUPACA\n\n—\n\nDobri partneri\n\nNajveći Coca-Colin kupac je Konzum, a Coca-Cola HBC Hrvatska jedan je od najvažnijih Konzumovih dobavljača. Komentirajući doprinos tvrtke kao partnera, Darko Knez, predsjednik Uprave Konzuma, kojem je Coca-Cola s jedne strane konkurent, ali i nezaobilazan parner, istaknuo je da u Konzumu Coca-Cola sudjeluje s 20 % udjela u svim pićima te 55 % u gaziranim pićima.\n\n—\n\nOve smo godine u regiji zajedno ostvarili više od 60 milijuna eura prihoda. Zajedno smo našli rješenje kako da lanac opskrbe bude učinkovit kao cjelina. Za nas je Coca-Cola domaći proizvod, jer se proizvodi u Hrvatskoj – izjavio je Knez, osvrnuvši se i na Konzumov i Agrokorov doprinos hrvatskome gospodarstvu.\n\nKonzum zapošljava 12 tisuća radnika u Hrvatskoj te 18 tisuća u regiji, većina njegovih dobavljača hrvatske su tvrtke, a 70 % proizvoda u realizaciji hrvatskoga je podrijetla.\n\nCoca-Cola je jedan od najvećih kupaca tvrtke Vetropack Straža, danas švicarske tvrtke sa sjedištem u Humu na Sutli, koja na godinu proizvede približno milijardu boca.\n\n—\n\nJedinstvena promidžba\n\nTo je još jedan primjer velike tvrtke koja izravno utječe na zajednicu u kojoj posluje, pa je tako i glavni pokretač razvoja sjeverozapadne Hrvatske i jedan od rijetkih pozitivnih primjera privatizacije.\n\nIako smo ove godine prisiljeni smanjiti broj zaposlenika u vlastitim redovima sa 619 na 608, analizama smo došli do podatka da naši zaposlenici hrane oko četiri i pol tisuće stanovnika sjeverozapadnog dijela države – ispričao je Tihomir Premužak, predsjednik Uprave tvrtke Vetropack Straža.\n\nPromatrajući Coca-Colinu studiju, odnosno metodu istraživanja utemeljenu na analizi ulaza i izlaza, Tica je izjavio da je nevjerojatno da je tvrtka iskoristila jednu, javnosti vrlo suhoparnu i stručnu metodu, koju je i on mnogo puta primjenjivao u vlastitim istraživanjima, za promociju svojega proizvoda.\n\nI doista, kad netko na jednome mjestu vidi podatke poput onoga da je od 1995. do 2012. godine Coca-Cola hrvatskome gospodarstvu dala 33 milijarde kuna doprinosu BDP-u, 18 milijardi kuna poreza i 780 milijuna kuna ulaganja, tada shvati da je to mnogo više nego što je nama dosad dala bilo koja vlada. Voljeli mi nju više ili manje. ●\n“`

Page 5

Prva punionica u Hrvatskoj

U ZAGREBU JE 17. RUJNA 1968. PROIZVEDENA PRVA BOČICA COCA-COLE

PIŠE ALAN EDER \[email protected]

P rije točno 45 godina napunjena je prva boca Coca-Cola u Hrvatskoj. U bivšoj, socijalističkoj državi bio je to događaj s višestrukim značenjem. Bilo je to znatno ulaganje, ali i mnogo više od toga. Bio je to iskorak u svijet. Približavanje željenomu zapadnom načinu života, posjedovanje jednoga od njegovih simbola. Boca Coca-Cola u ruci za tadašnju je mladež značila da pripada mladima svijeta. Tijekom četiri i pol desetljeća dogodilo se mnogo toga, bivša se država raspala, Hrvatska je već više od 20 godina dio svijeta, sada već i članica EU-a, stigle su k nama gotovo sve svjetske robne marke i postale dio svakidašnjice, ali Coca-Cola nije izgubila na čaroliji, odavno je hrvatska.

Godina za pamćenje Punionica je otvorena u Ulici Milana Sachs u blizini središta Zagreba, a tamo se nalazi i danas, premda je i ona doživjela niz promjena slijedeći nove tehnologije i tržišne promjene. Od skromnih početaka 1968. pod okriljem tvrtka Slovin i Genex, danas je Coca-Cola HBC Hrvatska najjači proizvođač bezalkoholnih proizvoda na hrvatskome tržištu. Čak 75 posto svih gaziranih napitaka u Hrvatskoj proizvede se u Ulici Milana Sachs u Zagrebu. No te davne 1968., kada je otvorena, punionica se sastojala od proizvodne hale i dvokatne upravne zgrade s desetak ureda, kotlovnicom i garažom za kamione. Proizvodna linija tada je punila 14 tisuća bočica od 0,25 litara na sat, a proizvodilo se samo jedno piće u jednome pakiranju. Bila je to najmodernija punionica u tadašnjoj Jugoslaviji, linija s poluautomatskim punjenjem i pražnjenjem. Prva je bočica Coca-Cola izišla iz punionice 17. rujna 1968. godine. Proizvodna linija tada je punila 14 tisuća bočica od 0,25 litara na sat. Već sljedeće, 1969., proizvodnja je poteško veća, a 1970. je udvostručena, pa se proizvelo čak 760 tisuća sanduka bočica Coca-Cola. Godine 2000. punionica u Zagrebu izgleda potpuno drukčije i nije više usamljena. Potpuno je preuređena, dograđene su proizvodne zgrade, novo skladište, dodane PET linije, obnovljena kotlovnica, sirupana, priprema vode i elektropostrojenje te su sagrađena postrojenja za otpadne vode i nova upravna zgrada.

Novo tisućljeće Osim punionice u Zagrebu otvorena je i punionica u Solinu (1996.) te šest distribucijskih skladišta. Uz Coca-Colu danas se na tržište plasiraju Fanta, Sprite, Schweppes, Cappy, Powerrade, Nestea, Bistra… Kao i svaka tvrtka, posljednjih godina suočili smo se s otežanim tržišnim uvjetima. Zbog visokih proizvodnih troškova i lošega poslovnog okružja morali smo donijeti i neke nepopularne odluke da bismo zadržali stabilnost i konkurentnost. Završili smo preustroj i stvorili temelje za dugoročnu stabilnost i održivost svojega poslovanja. U 45 godina, koliko smo prisutni u Hrvatskoj, podignuli smo standarde poslovanja i želimo se dalje razvijati u tom smjeru – rekao je glavni direktor Coca-Cola HBC Hrvatska Mircea Draja u povodu posjeta punionici ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka i ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine te izaslanstva Grada Zagreba, a u okviru obilježavanja važne obljetnice. S obzirom na važnost tvrtke i obljetnice u Hrvatskoj riječi ministara nisu bile tek kurtoazne. – Ne želimo da Coca-Cola razmišlja o smanjenju obujma u Hrvatskoj nego da poveća prisutnost. Imati jednu takvu robnu marku i proizvoditi, a ne samo prodavati, podiže ugled cjelokupnomu našem gospodarstvu – rekao je Vrdoljak, dok je Jakovina naznačio da će se Vlada pobrinuti da tvrtkama olakša poslovanje i kad su u pitanju parafiskalni nameti. – Želim vam da sačuvate svoj tržišni položaj, a mi ćemo vam biti partneri na projektima koje ostvarujete u zajednici, poput projekta ‘Lijepa naša Sava’ – rekao je Jakovina.