Page 2
**STUDIJA O SOCIOEKONOMSKOME UTJECAJU COCA-COLE U REPUBLICI HRVATSKOJ U 2012. GODINI PREDSTAVLJENA JE U OKVIRU POSLOVNOGA FORUMA U ORGANIZACIJI COCA-COLE I LIDERA**
jednost, zapošljavajući ljude, uplaćujući poreze i podižući standarde društveno odgovornog poslovanja, izravno pridonosimo dobrobiti hrvatskoga gospodarstva i živosti društva. Partnerstvom tvrtke, Vlade i civilnoga sektora možemo zajedno potaknuti novi rast i pridonijeti dobrobiti društva – izjavio je Mircea Draja, glavni direktor Coca-Cola HBC Hrvatska i Coca-Cola HBC B-H Sarajevo. Velike višenacionalne tvrtke na neki su način pokazatelji ostalim stranim ulagačima koji bi eventualno ulagali u Hrvatskoj. Lana Popović, regionalna direktorica poslovanja tvrtke The Coca-Cola Company za jugoistočnu Europu, istaknula je da je Coca-Cola u 45 godina pokazala stvarne namjere da ovdje i ostane. – U Hrvatskoj se može uspješno poslovati u postojećim ekonomskim i sociološkim uvjetima i iza tih tvrdnja stojimo kada nam se iz drugih zemalja jave potencijalni ulagači – rekla je Popović.
**Zadržimo najbolje!** Nakon uvodnoga dijela Foruma uslijedila je zanimljiva rasprava na okruglome stolu ‘Utjecaj velikih tvrtka na socijalni i ekonomski napredak društva’, koji su vodili Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera, i Gordana Gelenčer, Liderova novinarka i komentatorica. Prvo je trebalo definirati pojam društveno odgovornog poslovanja (DOP), koji je u poslovnome jeziku prilično izlisan, ali njegovo konkretno značenje i dalje mnogi različito tumače. Mladen Vedriš, ekonomist i profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, podvukao je crtu između tvrtka koje vode odgovorno poslovanje i onih koje su društvu korisne i vrijedne.
– Ako tvrtka poštuje ekološke standarde, odgovorno posluje. No ako je i brižan poslodavac, ima dobre odnose sa svim dionicima društva, ako zapošljava i gradi klastere, onda je korisna i za sebe i za državu. Višenacionalne tvrtke koje su već prisutne na hrvatskome tržištu dragojene su jer daju signale onima koji bi eventualno došli i ulagali – izjavio je Vedriš.
Gordana Gelenčer ukazala je na trend povlačenja središnjica višenacionalnih tvrtka iz Hrvatske, na što je Zdenka Lončar, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta, koja ima radno iskustvo u velikim stranim tvrtkama, rekla da su u Hrvatskoj promjene poželjne samo na deklarativnoj razini te da treba poduzeti sve da se zadrže tvrtke koje su ostale u Hrvatskoj jer one lakše i jeftinije ostvaruju ulaganja. Na nju se nadovezao Josip Tica, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, citatom svojega mentora: ‘Hrvati imaju samo jedno ograničenje u rješavanju ekonomskih i političkih
Page 3
“`markdown
Poseban prilog\n\nSudionici okrugloga stola: Tihomir Premužak, Mladen Vedriš, Mirjana Matešić, Zdenka Lončar, Lana Popović, Darko Knez, Ana Tkalac Verčić, Josip Tica\n\n—\n\nDOP = poslovanje Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskoga poslovnog savjeta za održivi razvoj, istaknula je da za jednu tvrtku poslovanje i društveno odgovorno poslovanje imaju isto značenje.\n\n– DOP se uglavnom percipira kao filantropska vrijednost tvrtke koja profit dijeli s onima manje sretnima. To je samo dio DOP-a. Suština čini način donošenja odluka, strateško planiranje i svi projekti ulaganja u čimbenike koji omogućuju dugoročno poslovanje, kao što su ulaganje u resurse, zapošljavanje, lokalnu zajednicu i slično – zaključila je Mirjana Matešić.\n\nAna Tkalac Verčić, profesorica na zagrebačkome Ekonomskom fakultetu, na to je rekla da postoji previše primjera u kojima se DOP upotrebljava kao jednokratni ‘reputacijski flaster’, ali da je to stil života i jedini način dugoročnoga opstanka. Coca-Cola, osim što mnogo ulaže u ljudske potencijale (ove je godine u razvoj potencijala uložila dva milijuna kuna), postala je na neki način rasadnik kadra, pogotovo menadžera, koji nakon iskustva u Coca-Coli svoja znanja prenose u druge tvrtke, što je također neizravan utjecaj tvrtke na poslovnu scenu u Hrvatskoj. Lanu Popović pitali su kojim se to mehanizmima tvrtka koristi za izgradnju kvalitetnog kadra, na što je odgovorila da je, za razliku od Hrvatske, Coca-Cola u svijetu prisutna 126 godina, što je mnogo vremena da se uči na vlastitim pogreškama.\n\nDobri partneri Najveći Coca-Colin kupac je Konzum, a Coca-Cola HBC Hrvatska jedan je od najvažnijih Konzumovih dobavljača. Komentirajući doprinos tvrtke kao partnera, Darko Knez, predsjednik Uprave Konzuma, kojem je Coca-Cola s jedne strane konkurent, ali i nezaobilazan partner, istaknuo je da u Konzumu Coca-Cola sudjeluje s 20 % udjela u svim pićima te 55 % u gaziranim pićima.\n\n– Ove smo godine u regiji zajedno ostvarili više od 60 milijuna eura prihoda. Zajedno smo našli rješenje kako da lanac opskrbe bude učinkovit kao cjelina. Za nas je Coca-Cola domaći proizvod, jer se proizvodi u Hrvatskoj – izjavio je Knez, osvrnuvši se i na Konzumov i Agrokorov doprinos hrvatskome gospodarstvu. Konzum zapošljava 12 tisuća radnika u Hrvatskoj te 18 tisuća u regiji, većina njegovih dobavljača hrvatske su tvrtke, a 70 % proizvoda u realizaciji hrvatskoga je podrijetla. Coca-Cola je jedan od najvećih kupaca tvrtke Vetropack Straža, danas švicarske tvrtke sa sjedištem u Humu na Sutli, koja na godinu proizvede približno milijardu boca.\n\nJedinstvena promidžba To je još jedan primjer velike tvrtke koja izravno utječe na zajednicu u kojoj posluje, pa je tako i glavni pokretač razvoja sjeverozapadne Hrvatske i jedan od rijetkih pozitivnih primjera privatizacije.\n\n– Iako smo ove godine prisiljeni smanjiti broj zaposlenika u vlastitim redovima sa 619 na 608, analizama smo došli do podatka da naši zaposlenici hrane oko četiri i pol tisuće stanovnika sjeverozapadnog dijela države – ispričao je Tihomir Premužak, predsjednik Uprave tvrtke Vetropack Straža.\n\nPromatrajući Coca-Colin studiju, odnosno metodu istraživanja utemeljenu na analizi ulaza i izlaza, Tica je izjavio da je nevjerojatno da je tvrtka iskoristila jednu, javnosti vrlo suhoparnu i stručnu metodu, koju je i on mnogo puta primjenjivao u vlastitim istraživanjima, za promociju svojega proizvoda.\n\nI doista, kad netko na jednome mjestu vidi podatke poput onoga da je od 1995. do 2012. godine Coca-Cola hrvatskome gospodarstvu dala 33 milijarde kuna doprinosa BDP-u, 18 milijardi kuna poreza i 780 milijuna kuna ulaganja, tada shvati da je to mnogo više nego što je nama dosad dala bilo koja vlada. Voljeli mi nju više ili manje. ●\n“`
