Casopis za IT profesionalce MREZA

ALEKSANDAR ĐUKANOVIĆ \nCrna Gora\n\nVlasnik građevinske kompanije Invest Nova i suvlasnik Prve banke brat je vječnog i utjecajnog premijera Mile Đukanovića. Đukanović su Crnu Goru pretvorili u obiteljski biznis, a upleteni su i u brojne afere.\n\nHAKIF GASHI \nKosovo\n\nNjegov Meridian Corporation L.L.C. jedna je od najvećih kompanija za distribuciju hrane, piće, svježih i zamrznutih namirnica na Kosovu. Danas opskrbljuje više od 4000 kupaca u retailu i kanalu HoReCa.\n\nDURO GAVRILOVIC \nHrvatska\n\nOsma generacija vlasnika mesne industrije upravljanje prenosi na sina. Trenutačno su fokusirani na proces restrukturiranja tvrtke i konsolidaciju poslovanja te selidbu dijela proizvodnje u BiH.\n\nILIJA GECHEV \nMakedonija\n\nVlasnik je tvrtke IGM Trade za trgovinu crnim i obojenim metalima. Gechev i njegova obitelj danas posjeduju nekoliko tvornica u toj industriji, skladišta i zemljišta po cijeloj Makedoniji.\n\nRAMÈ GECI \nAlbanija\n\nNjegova tvrtka Geci, u kojoj je i direktor, vlasnik je hotela Tirana International, jednog od najstarijih i najpoznatijih u Tirani. Geci je i građevinska kompanija koja se bavi gradnjom cesta, mostova itd.\n\nVELIBOR ĐUROVIĆ \nSrbija\n\nTajanstveni poduzetnik s partnirima drži većinski udio u Autoritas Investmentu, tvrtki za izdavaštvo pod čijom kapom posluje Veleta-bak, nacionalni distributer duhana u čijoj je vlasničkoj strukturi i TDR.\n\nFRANC FRELIH \nSlovenija\n\nVlasnik je i suvlasnik pet tvrtki, koje zapošljavaju više od 600 ljudi. Glavna mu je Plasta, proizvođač plastičnih proizvoda, a vlasnik je i proizvođača pića Dana. Uglavnom izvozi, a posluje i u Srbiji i Rusiji.\n\nVladimir Gregor Bahč \nSlovenija\n\nVlasnik TVP-a iz Novog Mesta bavi se proizvodnjom automobilskih opreme, prikolica te servisom i prodajom automobila. S Johnson Controlsom proizvode autosjedala, a imaju tvornicu u Srbiji i Rusiji.\n\nMIRKO GRBEŠIĆ \nBosna i Hercegovina\n\n‘Kralj meke granice’, kako su ga nekad zvali, samozatajni je vlasnik širokobriješkog Mepasa i jedan je od najmoćnijih bosanskih poduzetnika. Investirao je i u najveći šoping-centar, mostarski Mepas Mall, a ni u Hrvatskoj nije stranac. Vlasnik je splitskog Brodomerkura i zadarske Maraske, osječke Saponije, Koestlina, a iz drugog pokušaja u svoj je portfelj svrstao i Kandit. Time je ojačao konditorski biznis i najavio osvajanje regije, a godinama je zagovarao ideju i o udruživanju cijele industrije.\n\nDUBRAVKO GRGIĆ \nHrvatska\n\nKoncern Agram okuplja 20-ak društava različitih djelatnosti. Hercegovački je odvjetnik najpoznatiji po osiguravateljskom biznisu, u kojem je lider u Hrvatskoj i jedan je od najbogatijih Hrvata.\n\nPERO GUDELJ \nBosna i Hercegovina\n\nJedan je od najuspješnijih poduzetnika u srednjoj Bosni, poznat i kao ljubitelj harmonike. Tvrtku FIS iz kafića i videokluba transformirao je u veliki šoping-centar s lancem trgovina diljem BiH.\n\nVUK HAMOVIĆ \nSrbija\n\nPlivao je u raznim branšama, a danas je poznat kao vlasnik EFT-a iz Londona. Trguje strujom od Ukrajine do Grčke. Zazire od javnosti. Često su se spominjali njegov doprinos politici i sumnje u prijevare.\n\nVJOLLCA HOXHA \nAlbanija\n\nUdovica Dritana Hoxhe naslijedila je Top Media Grupu s TV i radiopostajama i novinama. Većinska je vlasnica DigitAlba, satelitske TV platforme, i jednog od najvećih distributera kave Lori Caffea.\n\nNIJAZ HASTOR \nBosna i Hercegovina\n\nVlasnik je grupacije Prevent DEV. Iz njemačkog Wolfsburga upravlja poslovnim carstvom u desetak europskih država. Samozatajni vlasnik Preventovih tvornica, poznatih po autopresvlakama, zajedno s Nihadom Imamovićem iz Asa Holdinga udružio se u ASA Prevent stvorivši najveće privatno poslovno carstvo u BiH. Upravljanje biznisom sve više prepušta sinovima Damiru i Kenanu. Slovenski Prevent otišao je u stečaj 2010., što je povuklo i zatvaranje tvornice u Hrvatskoj, a proizvodnju sele u Rumunjsku i BiH.\n\n—\n\nNema bankara Sasvim suprotno od fokusiranja na određeni biznis, raspršenost djelatnosti koja ponekad ide do apsurdna česta je praksa kod poduzetnika u istočnijim zemljama regije. Da ne zaboravimo u tom kontekstu i najvećega domaćeg poduzetnika i njegov koncern Agrokor. Tako se makedonski, albanski i kosovski podzetnici bave najrazličitijim biznisima od poljoprivrede, financija, građevine, medija… sve u jednom. Za egzaktne brojke o poslovanju i financijskim rezultatima takve je poduzetnike bolje i ne pitati jer ih kriju kao zmija noge, a službenih podataka obično nema.\n\nZajedničko je zemljama u regiji i to što su banke uglavnom u stranom vlasništvu, nema baš domaćih poduzetnika bankara. Uz iznimku Slovenije, gdje su banke ostale pretežito u državnom vlasništvu, što je u konačnici cijelu ekonomiju u krizi poguralo u veće probleme.\n\nNedostatak bankarskoga kapitala u istočnijim zemljama i na manje razvijenim tržištima također je jedan od razloga veće diverzifikacije, svog tržišta i sličnih pojava nego što je to bio slučaj u Sloveniji i Hrvatskoj, gdje su austrijske banke obilato kreditirale biznise ne pitajući mnogo za transparentnost.\n\nOsim tijesne veze s politikom jedna od zajedničkih karakteristika poduzetnika u zemljama poput Al-**