Home / Mediji i publikacije / Piše Valentina Starčević

Piše Valentina Starčević

PIŠE VALENTINA STARČEVIĆ

[email protected]

Vječno je pitanje idu li umjetnost i oglašavanje ruku pod ruku ili je njihova veza možda neprirodna i iskorištavajuća za umjetnost. Umjetnici nude svoje osobno iskustvo, sposobnosti i osjećaje, a oglašavanje prodaje proizvode i usluge kupcima. Uspjeh se može postići samo dobrim spojem oba svijeta, iz čega svi mogu izvući koristi, a očito je da umjetnost daje ono što je teško prenijeti samo oglašavanjem. No prodaju li se ipak umjetnici kada sudjeluju u oglašavanju i smanjuje li im se tako kredibilitet, pogotovo kada rade za tvrtke? Ili možda umjetnici na višu razinu podižu običan oglas dajući mu posebnost, a oglašavanje u isto vrijeme pomaže umjetnosti da dopre do više ljudi nego što bi inače uspjela?

Beatlesi protiv kobasica

Slikar i dizajner Andy Warhol odgovorio je bez dvoumljenja na ta pitanja: ‘Mnogo je bolje raditi biznis-art nego art-art.’ On je prvi prešao granicu trgovine i umjetnosti, prepoznao brendiranje i kult zvijezda te snagu filma i televizije. Time je otvoren put današnjem nebrojenom korištenju umjetnika ili njihovih djela u oglašavanju, primjerice, modne, automobilske ili prehrambene industrije, informatičkih tehnologija, pa i fitnessa. Warhol je u 50-im godinama prošlog stoljeća crtao za časopise Glamour i Vanity Fair, luksuzne trgovine Bergdorf Goodman te modni brend Schiaparelli. Izradio je sitotisak za limenke juha Campbell, za koji je izjavio da mu je jedan od najdražih radova, a pojavio se i u tv-reklama za videokasete japanskog TDK. Problema sa svojim umjetničkim izričajem nije imao ni francuski slikar Henri de Toulouse Lautrec kada je u 19. stoljeću za pariški kabare Moulin Rouge izradio niz promotivnih posteri. Također ni nadrealist Salvador Dali, koji se u 60-ima pojavio u tv-kampanjama za Alku-Seltzer i čokoladu Lanvin. Beatlesi su, pak, reagirali drugačije nakon što je Nike 1987. iskoristio njihovu pjesmu ‘Revolution’. Tada tri živa člana grupe tužila su tvrtku za korištenje pjesmom te se nagodili izvansudski. George Harrison tom je prilikom kazao da bi se u suprotnom svaka pjesma Beatlesa mogla upotrijebiti za oglašavanje ženskog rublja i kobasica. No upravo je režiranje oglasa na televiziji pomoglo Britancu Ridleyju Scottu u proboju prema velikim ekranima, pa od oglašavanja nije pobjegao ni kada je postao priznati filmski redatelj. Damien Hirst radio je između ostalog i reklamu za satelitski kanal TNT, a jedan je od umjetnika iz skupine Young British Artists koje je sponzorirala tvrtka za oglašavanje Saatchi.

Mecene mladima

Tvrtke su se danas počele pojavljivati i kao pronalazači novih talenata ili pomagači mladim umjetnicima u postizanju popularnosti, posebno u glazbi. Američka pjevačica Janelle Monae i funk-dvojac Deep Cotton široj su publici postali poznatiji kada su sudjelovali u spotu tvrtke Sonos, koja proizvodi bežične Hi-Fi sustave. U proboju skupinama Black Keys i Fun pomoglo je što su svoje pjesme

Upotreba motiva

‘SRETAN BRAK’ VODI DO AMERIČKE PITE

Koliko umjetnost može postati prepoznatljiva preko oglašavanja, vidi se iz rada američkog ilustratora Normana Rockwella. U 40-im godinama prošlog stoljeća crtao je za slastice Jell-O i slatka pića Orange Crush, a kulturna serija slika ‘Četiri slobode’ upotrijebljena je za promicanje ratnih obveznica iz Drugoga svjetskog rata. Postigao je veliku prepoznatljivost i popularnost tako da je i danas sinonim američkog načina života poput američke pite. Za Beck’s je kod nas jedan od svijetlih primjera promocije umjetnosti upotrebni predmetima namještaj koji izrađuje tvrtka Kvadr. Kvadra radi uglavnom s hrvatskim dizajnerima, čije ideje pretvara u ojastučeni namještaj. Vrlo uspješnom suradnjom Branimir Lazanja ocjenjuje reklamu za Pradu ‘A Therapy’, koju je režirao Roman Polanski, a glume Ben Kingsley i Helena Bonham Carter. A kada već govorimo o etiketama na bocama, Iva Babaja navodi kao primjer ‘sretnog braka’ etikete Paula Smitha za Evian. Ona to, ipak, ne bi nazvala umjetnošću, ali je svakako vrlo uspješna upotreba motiva iz nečije prakse u promociji proizvoda.