U Austriji poslodavac u ime zaposlenika u poseban mirovinski fond uplaćuje doprinos za otpremninu koji iznosi 1,53 posto od bruto plaće zaposlenika. Sindikati se boje da bi se u Hrvatskoj taj trošak prebacio na zaposlenike.
Otpremnine su jedan od važnih dijelova Zakona o radu kojima slijede promjene. Javna rasprava o Nacrtnom prijedlogu zakona o radu traje do 15. rujna i dotad iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, na čelu s ministrom Mirandom Mrsićem, ne žele izlaziti s detaljima. Poznato je, ipak, da je smjer austrijski model fonda za otpremnine. Sad u Hrvatskoj otpremnine mogu dobiti samo radnici neodređeno vrijeme kojima poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, ako nisu sami skrivali otkaz. Otpremnina se ne smije odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije otkaza, a ukupno ne smije biti veća od šest prosječnih plaća. Osim, naravno, ako internim dokumentima nije propisano drugačije.
U Hrvatskoj i danas visoke otpremnine isplaćuju dobrostojeće tvrtke i one koje se koriste modelima stvaranja rezervi za buduće slučajeve otpuštanja. Problem sadašnjeg sustava velik je broj osoba koje ne ostvaruju ili djelomično ostvaruju otpremnine, i to prije svega zaposlenih u privatnom sektoru.
Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, kaže da je njihov zahtjev da se u sustav otpremnina uključu svi zaposleni, ali da ne dolazi u obzir da taj trošak snose radnici.
