Veličina je ipak važna. Koliko god svi tvrdili da mala Centar banka, s udjelom u ukupnoj bankarskoj aktivnosti od mizernih 0,35 posto, ne može nauditi sustavu, ružna vijest nije samo ona o stečaju. Problem su svi koraci koji su doveli do takvoga kraja. Zato je malo vjerojatno da će država potpuno otvoriti karte i pokazati što se doista dogodilo u Centar banci. Kronologija zbivanja pokazuje da je štošta pošlo pogrešno. U travnju 2012. na originalnu ideju i poticaj tadašnjeg viceguvernera HNB-a Davora Holjevca financeministar Slavko Linić okuplja šest malih banaka (Centar, Vaba, Nava, Banka Kovanica, Karlovačka, Croatia) s idejom da ih okupni pod kapom mješovitog domaći-stranog vlasništva, do veličine deset milijardi kuna aktive, koja bi mogla kreditirati malo i srednje poduzetništvo. Ideja nije prošla, uglavnom zbog nevoljnosti vlasnika da se odreknu vlasničkih udjela. U lipnju iste godine Centar banka morala je u dokapitalizaciju – dionice su prodane po 200 kuna (knjigovodstvena je vrijednost bila 400 kn, što znači da je novi vlasnik ušao u banku za 50 posto nominalne) iako je novi vlasnik Alternative Private Equity FGS pokušao cijenu srušiti i na 150 kuna (J&T ih je sada kupio po deset kuna!).
Iako posljednja uprava za pokretanje stečaja optužuje svoje prethodnike, to baš i nije točno. Podaci o poslovanju banke na polugodištu 2012. pokazuju gubitak od 42 milijuna kuna, ali i stopu adekvatnosti kapitala od 15,5 posto, dakle solidno iznad propisanih 12 posto.
Prošle jeseni Alternative preuzima upravljanje bankom, dovlači svoje ljudje bez ikakvog iskustva. Uglavnom su to namještenici Alternativea, čime troškove fonda prebacuju na banku, a istodobno fond ubire milijunske naknade za upravljanje (u tri godine više od 20 milijuna kuna). Vlasnici nakon toga smjenjuju Ivu Markotića. Tomislav Marinac, osnivač Alternative upravljanja, preuzima poziciju, no kako ne uspijeva dobiti licenciju HNB-a, iskamčio je od Trgovačkog suda dopuštenje da vodi banku šest mjeseci bez suglasnosti HNB-a, što je svojevrsni (i opasni) presedan. Kako su nebankari vodili banku, po-
S češkim ulagačima koji su u Centar banku već lani ušli putem Alternative FGS-a od početka nije bilo sreće. Kako nam veli izvor koji je želio ostati anoniman, HNB je provjeravao ulagače kod češke središnje banke, no odgovor je glasio da ‘nisu dužni davati takve podatke’. Kako je tvrtka registrirana na Cipru, i ondje su potražili informacije o ulagaču, no i s Cipra je stigla odbijenica. Poslani upiti očito su zadovoljili formu, no vodstvo Alternative fonda već se na početku uspjelo posvaditi i s HNB-om i s državom (konkretno s poduzetničkim ministrom Gordanom Marasom koji je zadužen za FGS-ove). Odmah su smijenili sve bankare s ključnih položaja i postavili ljudje koji ne razumiju bankarski biznis. I prema klijentima su postupili brzopotezno proglasivši većinu potraživanja – dospjelim!
Kazuje i to da u svibnju HNB u banku šalje povjerenika zbog naglog rasta dospjelih nenaplaćenih potraživanja i galopirajućeg kreditnog rizika kojim banka neadekvatno upravlja. Ako je točna informacija da je većina nenaplativih kredita odbrena preko programa HBOR-a, onda je pitanje još ozbiljnije. Kulari kažu kako je Dragutin Biondić kao donedavni suvlasnik s 34 posto (država i Alternative imali su po 26 posto) vodio kreditno kolo pa je ‘svojima’ odobravao državne kredite ispod cijene. Ako tome dodamo također kuloarske tvrdnje da je Biondić vrlo prisao s bivšim viceguvernerom Holjevcem, priča postaje teža.