Novi studij O europskim integracijama učit će se u Bjelovaru i Karlovcu

Hrvatski studenti od listopada mogu studirati na međunarodnom interdisciplinarnom sveučilištu Alma Mater Europaea (AME) kojemu je sjedište u Salzburgu u Austriji, a europski centar u Mariboru u Sloveniji. Sveučilišne jedinice novog studija otvorene su u Bjelovaru i Karlovcu i primit će stotinu studenata – na diplomske studije europskih integracija i projektnog menadžmenta. Nastava će se održavati vikendom, petkom poslijepodne i subotom prijepodne. Studenti će dobivati zadatake koje će tijekom tjedna rješavati individualno od osam do petnaest sati, i to prema vlastitom rasporedu. Oko 70 posto predavanja bit će u Hrvatskoj, 10 posto u Mariboru, a ostalih 20 posto bit će rad s profesorom s pomoću iPada i putovanje u Bruxelles.

Sveučilište AME osnovala je Europska akademija znanosti i umjetnosti (European Academy of Sciences and Arts), međunarodna akademska organizacija čijih se 1500 znanstvenika i umjetnika, među kojima je 29 nobelovaca, u različitim publikacijama i na simpozijima bavi pitanjima s kojima se suočavaju suvremena Europa i svijet. Akademija čiji je predsjednik Felix Unger, austrijski kirurg koji je prvi u Europi obavio transplantaciju srca, osnovana je 1990. u Salzburgu i neprofitna je te ideološki i politički neovisna institucija. Diplomci tog sveučilišta cijenjeni su na tržištu rada – mnogo ih se zaposli u samo nekoliko mjeseci nakon diplome.

Drugi naziv AME-a jest European University of Leadership, Europsko sveučilište za vodstvo, čiji je rektor njemački politolog Werner Weidenfeld, a prorektor Ludvik Toplak, slovenski pravnik i diplomat. Vodstvo Sveučilišta odlučilo je da će djelovati u većim gradovima u EU pa sve do Crnog mora (podunavsko regija), pri čemu će centar biti u Mariboru.

Nastava se održava na engleskom, njemačkom i španjolskom. I kad napuste studentske klupe, sudjelovanjem na međunarodnim simpozijima diplomci ostaju povezani s Alma Mater Europaea, predavačima te najvećim intelektualcima. AME je ugovorom o suradnji povezan u međunarodnu mrežu sveučilišta. Njegov rad utemeljen je na načelima znanosti, gospodarstva i učinka (njem. Wissenschaft, Wirtschaft, Wirken).

Posebnost Alma Mater Europaea jest što obrazuje kadar deficitaran na tržištu rada i omogućuje studij na sva tri bolonjska stupnja u medicini, humanističkim znanostima, umjetnosti, prirodnim znanostima, pravu i ekonomiji, tehnologiji, poslovnim studijima te teologiji.

European Business Studies, na koji će se ove godine upisati hrvatski studenti, pripremit će ih za rad u europskim ustanovama, u hrvatskoj državnoj upravi te poduzećima u Hrvatskoj i inozemstvu. Pola od 96 posto diplomaca Alma Mater Europaea zaposlilo se u roku od dva mjeseca nakon diplome. Riječ je o statistici za preddiplomski studij. Diplomci su se zaposlili u javnoj upravi, većinom u ministarstvima, a ostali u privatnim poduzećima. Većina se zaposlila u Sloveniji, neki u Austriji, a neki vode i privatna poduzeća. Europski poslovni studij, diplomski studij, sad se izvodi drugu godinu zaredom i ove godine diplomirat će prvih 50 studenata – kaže Jurij Toplak, voditelj programa Europskih poslovnih studija na AME-u, izvanredni profesor ustavnog prava na Sveučilištu u Mariboru i jedan od najvećih stručnjaka za izborno pravo.

Školarina uključuje i računalo. Upis na dvogodišnji (prema Bolonjskom procesu) diplomski studij na međunarodnom sveučilištu Alma Mater Europaea u Hrvatskoj traje do 16. rujna 2013. i na njega će se primiti 100 studenata. Predavanja će se održavati u Bjelovaru i Karlovcu, a dio u Mariboru, AME-ovu europskom centru.

Uvjet za upis završeni je trogodišnji (prvostupnici) ili četverogodišnji studij. Bude li previše prijavljenih, uzet će se u obzir i uspjeh, odnosno prosjek ocjena. Osamdeset posto predavanja održavat će se na engleskom i 20 posto na hrvatskom. Godina studija stoji 2700 eura. U taj iznos uključeni su računalo koje student dobiva kako bi mogao pratiti nastavu, snimke predavanja, knjige te putovanje u Bruxelles.

Umjesto čitanja knjiga studenti većinu znanja stječu rješavajući mnogo praktičnih zadataka, riječ je o tzv. learning by doing. Svaki tjedan samostalno ili u malim skupinama rješavaju zadatke. Tržište rada, među ostalim, izvršno prihvaća naše diplomce zato što stječu najnovije znanje. Ako danas znanstvenici dostignu nešto novo, to je najnovijom tehnikom dostupno već sutra, a u hrvatske udžbenike vjerojatno će doći tek za deset ili više godina. Na AME-u svaki student i profesor ima iPad kojim mu je dostupno najnovije znanje – kaže Toplak, naglašavajući da je izbor sveučilišta važan jer svjetska statistika pokazuje da diplomci nekih sveučilišta imaju više od 90 posto mogućnosti za zaposlenje odmah nakon diplome u odnosu na druge koji danas vrlo teško pronalaze posao.

Hrvatski studenti koji diplomiraju na AME-ovim studijima moći će se natjecati za mnogo radnih mjesta u privatnom i javnom sektoru.

Diplomci europskih integracija svladat će organizaciju Europske unije i rad njezinih ustanova te zahvaljujući tome biti tražen kadar za europske ustanove u Hrvatskoj, Bruxellesu i na drugim lokacijama. Diplomci projektnog menadžmenta pak uz vođenje projekata svladati će postupke traženja novca iz europskih fondova, zbog čega će ih tražiti privatni poslodavci – objašnjava Toplak.

Na AME-u ništa ne prepuštaju slučaju pa spremaju ugovor s kadrovskom agencijom koja će povezati poslodavce, posebno privatna poduzeća, u Europskoj uniji i diplomce.

S europskim ustanovama nemamo takav ugovor jer državne i europske ustanove moraju birati zapošlene na otvorenom javnim natječajima na kojima uzimaju najboljeg kandidata, a ne preko ugovora zaključenih s nekim sveučilištem – kaže Toplak.

Osim suvremenih uvjeta studiranja na AME-u studentima je organizirana praksa u europskim ustanovama i poduzećima koja će trajati od dva do šest mjeseci. Nije obvezatna za studente, riječ je o izbornom predmetu umjesto kojeg student može birati i putovanje u Bruxelles i seminarski rad.

Broj mjesta za praksu ograničen je pa upravo razgovaramo s poduzećima i ustanovama kako bismo mogli osigurati što više mjesta. Praksa se obavlja na drugoj godini studija. Ustanova ili poduzeće koje nudi praksu samo odlučuje hoće li studentu platiti ili će mu pokriti troškove boravka – kaže Toplak.