Nije pitanje hoće li država prodavati Poštu, nego hoće li naći kupca

Prošlo je osam mjeseci otkad je Uprava Hrvatske pošte najavila velike promjene ujedinjene u Strategiji razvoja do 2018. U međuvremenu je tržište pismovnih pošiljaka nastavilo padati i tržište je potpuno liberalizirano pa su konkurencija otvorena vrata za biznis koji je do sada bio pod HP-ovim monopolom. Jedan od prioriteta bilo je optimiranje broja zaposlenika, što je rezultiralo otpuštanjem tisuću njih. O tome hoće li to biti dovoljno za opstanak dugo zanemarivanog sustava razgovarali smo s Alenom Premužakom, predsjednikom Uprave HP-a, ujedno prvim čelnikom Pošte bez ijedne stranačke boje.

Kakvo je HP-ovo poslovanje devet mjeseci nakon donošenja Strategije? Događaju li se promjene očekivanim tempom? – Provodimo sve dijelove Strategije. Vratili smo neke velike korisnike i povećali tržišne udjele, što je jedinstven slučaj u praksi EU s obzirom na stanje na tržištu prije liberalizacije. U veljači je lansirana usluga digitalne televizije Evotv, radimo i na drugim novim uslugama, raspisali smo natječaj za projektiranje novoga sortirnog centra, završen je model troškovnog računovodstva i napravljen je velik posao u čišćenju stanja nekretnina kako bi se stavile u funkciju biznisa. Smanjili smo broj zaposlenika s 10.670 na 9660. Dosadašnjim restrukturiranjem napravljeno je mnogo i sve promjene koje su iz toga proizašle dobar su temelj za okretanje Pošte prema tržišnom načinu razmišljanja.

Je li gotovo optimiranje broja zaposlenika ili se mogu očekivati daljnja otpuštanja? – Jedan od razloga za donošenje te teške odluke bio je stalan pad prihoda od temeljne djelatnosti, što je, bez iznimke, trend i na globalnom tržištu. Smanjivanje prihoda mora pratiti smanjivanje broja zaposlenih. Taj trošak bio je gotovo 70 posto od ukupnog troška poslovanja. U 2014. taj će trošak biti manji više od 110 milijuna kuna nego 2012. Nažalost, to još nije dovoljno, trebat će još smanjiti zaposlenike, ovaj put manji broj. Da to nismo napravili, danas bi bila upitna isplata plaća.

HP-ovi zaposlenici prilično su traumatizirani poslovanjem bivših uprava. Kako vraćate njihovo povjerenje i vrši li vlasnik pritisak i dalje kao što ga je vršio na vaše prethodnike? – Sigurno, zaposlenici neće uvijek biti zadovoljni odlukama, no važno je da smo iskreni prema njima i prema svim drugim interesnim stranama te da smo dobili na vjerodostojnosti. Otpuštanje tisuću zaposlenika noćna je mora svakog menadžera, no to je dobra odluka i moramo je provesti. Ako to ne učinimo, dovodimo u pitanje opstanak drugih zaposlenika te, na kraju, univerzalne usluge svim hrvatskim građanima. Pritisak vlasnika minimalan je, u čemu je pomoglo i to što smo bili izravni u komunikaciji i što posao za koji smo plaćeni obavljamo najbolje što možemo. Uostalom, ovo je prva nestranačka uprava u tvrtkinoj povijesti. HP se depolitizirao mnogo prije ove uprave, ovdje danas radi mnogo menadžera koji su karijeru gradili izvan tvrtke.

U osam mjeseci vratili ste četiri posto tržišta novom komercijalnom politikom vrativši tako velike klijente, no i dalje ste skuplji od konkurencije. – Prošle je godine u jednom trenutku bilo realno da bismo, ako ne postanemo cjenovno fleksibilniji, mogli izgubiti sve velike klijente i između 100 i 150 milijuna kuna prihoda te da bismo mogli doći na 50 posto tržišta, što bi bio naš kraj. Tržišni udio rapidno je padao pa smo krenuli u tržišnu borbu; danas smo na 70-ak posto tržišta. Vratili smo PBZ i Zabu, dva najveća klijenta. Nikad nećemo biti jeftiniji od konkurencije jer ona nema obvezu dostavljanja pismovnih pošiljaka u sve dijelove Hrvatske i mnogo drugih obveza, ali danas je ta razlika tolika da je možemo nadoknaditi kvalitetom i mrežom.

Često ste isticali da ste imali nelojalnu konkurenciju koja vam je nezakonito otimala tržište. Zbog čega država nije zaštitila svoju tvrtku i kapital? – HP-ov udio na tržištu poštanskih usluga prije liberalizacije bio je 66 posto umjesto blizu 100. Za usporedbu, u svim zemljama EU godinama nakon liberalizacije, a ne prije kao kod nas, nacionalne pošte imaju 90 i više posto tržišta. Zbog nezakonita otimanja tržišta u posljednjih pet godina izgubili smo 800-tinjak milijuna kuna. Zakon nije bio upitan, upitan je bio regulatorov nadzor primjene. No danas se više ništa u vezi s tim ne može napraviti. Važno je da sami odgovaramo za svoje poslovanje i ne dobivamo ni kune iz proračuna, zato i radimo ono što moramo. Do sada smo ukinuli 100 poštanskih ureda. Lokalne zajednice u kojima pošta ima važnu ulogu vrše velik pritisak. Ja ih razumijem, no to si više ne možemo dopustiti. Dok smo bili monopolisti, bilo je logično i pošteno da imamo toliku mrežu ureda; danas, kad imamo samo obvezu, koja je velik trošak, to nije realno. Tako je svagdje u EU.

U kojoj je fazi vaša sudska trakavica sa City Exom, koji se u više navrata tužio Bruxellesu za nepovoljan položaj alternativnih operatera? – City Ex stalno je prijetio Bruxellesom pa smo mi odlučili otići u taj grad i razgovarati s nadležnim institucijama kojima smo objasnili situaciju na svojem tržištu. Prema našim informacijama, ne vodi se nikakav postupak protiv HP-a, odnosno Hrvatske kao članice EU. Vlada je zabrinutost zbog troškovnoga, razdvojenog računovodstva, no mi smo tu svoju obvezu ispunili i predali HAKOM-u novi model računovodstva. Sad je na regulatoru da ga verificira. Zabrinjavali su i naši popusti, za koje su rekli da nisu transparentni, nego da diskriminiraju, no to je bila nečija namjera da stvori takvu percepciju. Cijeli EU počiva na tržištu pod parolom ‘Jednakima jednako’, a naša je politika popusta upravo takva. Za razliku od konkurencije, koja može raditi i besplatno ako želi, mi si ne možemo priuštiti diskriminacijsku politiku jer nas gledaju i AZTN i HAKOM.

Austrijska pošta drugi je vaš ozbiljni konkurent koji je najavio ambiciozne ciljeve. S njezine adrese stizali su prigovori zbog HP-ova oslobađenja od PDV-a. – Odmah smo spremni potpisati model kakav Austrijska pošta ima u Austriji, gdje drži više od 90 posto tržišta i vrlo je profitabilna. Ondje univerzalna pošiljka obuhvaća još više usluga, što znači da je još više usluga oslobađeno od PDV-a. Dodatno, sudske pošiljke smije dostavljati samo nacionalni operater. Austrijska pošta u Hrvatskoj vrlo je jaka u neadresiranoj pošti i nastavit će ulagati u to područje.

Gati u taj dio, no ne očekujem da će previše ulagati u niskoprofitabilan pismovni biznis, koji pada i ima malen povrat na kapital.

Kakve trendove očekujete na tom tržištu sada, nakon ukidanja carina? Paketni biznis globalno raste prema stopi od oko pet posto na godinu; HP-u on znači sedam posto prihoda. Nakon velikog pada vratile smo se na položaj najjačeg igrača na tržištu. U ovom smo slučaju postali bolji zbog konkurencije. U drugim zemljama koje su ulazile u EU dolazni promet paketa rastao je između 30 i 50 posto, slično očekujemo u Hrvatskoj.

Koje nekretnine namjeravate ponuditi tržištu? Planiramo aktivirati sve nekretnine koje nisu u funkciji, iznajmit ćemo ih ili prodati. Raspoložimo s 824 nekretnine diljem Hrvatske, no prioritet su najveće, kapitalne nekretnine, kojih imamo 30; one sudjeluju s 80-ak posto u vrijednosti svih nekretnina. Za njih 20 riješili smo imovinsko-pravne odnose, što je bio dugotrajni proces. Naime, HT i HP još imaju zajedničko vlasništvo nad 360 nekretnina. Potkraj prošle godine pokrenuli smo zamjenu nekretnina s HT-om i tako dugoročno riješili probleme obiju tvrtki u Osijeku, Splitu, Zagrebu i Zadru.

U prvih sedam mjeseci zabilježili ste dva milijuna kuna veći gubitak nego lani unatoč tome što ste vratili četiri posto tržišta. Prihodi nam padaju jer pada tržište. U pismovnom smo segmentu prema financijskom rezultatu na prošlogodišnjoj razini, ali prema volumenu ostvarili smo mnogo više, što znači da smo više radili za jednak prihod. Tržište pisama padat će i dalje pet posto na godinu, a pada i tržište gotovinskoga platnog prometa. Preostaje nam svake godine smanjivati troškove i tražiti nove izvore prihoda pružanjem novih usluga. Radimo najbolje što znamo i uvjereni smo da činimo pravu stvar, ali nismo čarobnjaci. Realno, u prvih smo sedam mjeseci u gubitku 34,7 milijuna kuna, bez učinka nekretnina, ali valja uzeti u obzir da smo u međuvremenu stvorili temelje za veliko buduće smanjenje troškova. Potkraj srpnja 820 radnika izašlo je iz sustava. Priprema tog postupka bila je dugotrajna. Svi učinci uštede vidjet će se tek iduće godine, samo na trošku plaća uštedjet ćemo više od šest milijuna kuna na mjesec. Na razini smo prošle godine i plana.

Neki ekonomski analitičari sumnjičavaju su prema modelu restrukturiranja koji primjenjuje HP i tvrde da je privatizacija tvrtke neizbježna. Nikad se ne bih usudio reći da neka tvrtka ne radi dobro a da nemam detaljan uvid u poslovanje i sve okolnosti, a i tad bih bio oprezan. Volio bih da ti analitičari dođu na kavu i objasne zbog čega tako misle te da ponude alternativu. Ova uprava vrlo je otvorena za argumentiranu kritiku, tako smo osmišljavali i strategiju. Ne bježimo od odgovornosti, trudimo se odlučivati na vrijeme kako se ne bi dogodilo da zbog oklijevanja izgubimo neku mogućnost koju smo prije mogli odabrati. U Europi je privatizirano vrlo malo nacionalnih operatera, država je uglavnom i dalje većinska vlasnica. Mađarska pošta kupila je crnogorsku poštu. HP je uvršten na popis poduzeća koja nisu strateški interes države, za njih postoji mogućnost privatizacije. Nije stvar samo u tome hoće li država htjeti ili neće htjeti prodati HP nego i hoće li naći kupca. Poštanski biznis ne nudi velik povrat na kapital, što je jedan od razloga zbog kojih nema velikog interesa ulagača. Do sada nismo razgovarali o tome i još nitko nije pokazao interes, to je samo načelna mogućnost.