U fotelju šefa BayerCropSciencea Liam Condon zasjao je prošle godine, a već su ga ove sustigli problemi sa zabranom pesticida na kojima je tvrtka 2012. zaradila više od osam milijardi eura.
Od 1. prosinca stupa na snagu zabrana uporabe triju neonikotinoida, odlučila je Europska komisija. To će neposredno ugroziti proizvođače tih pesticida Bayer i Syngentu koji tvrde da su ti pesticidi bezopasni, ali zeleni aktivisti odlučni su u tome da drastično smanjuju pčelinje zajednice. Tko ima pravo, nije lako procijeniti jer znanstveni odgovor nije jasan. Jasno je samo da će zabrana prouzročiti 2,8 milijardi eura štete poljoprivrednicima i dvije milijarde eura gubitka europskoj ekonomiji.
Dok jedni bezrezervno vjeruju procjeni zelenih i Komisije, drugi, poput britanske Nacionalne udruge seljaka, upozoravaju na moguće katastrofalne posljedice za proizvodnju hrane i nemjerljive učinke na okoliš. Prozvane tvrtke pak odlučuju smatraju utemeljenom na ‘lošoj znanosti’, kao što su rekli u Syngenti, i udarom na konkurenciju i kvalitetu europske proizvodnje hrane, poručio je Liam Condon, šef Bayer CropSciencea. Komisija je odluku opravdala siječanskim nalazima Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) prema kojima ti pesticidi nose mnogo rizika za pčele.
Nadležni povjerenik za zdravlje i zaštitu potrošača Tonio Borg, kojem je u međuvremenu, nakon ulaska Hrvatske u EU, oduzet resor potrošača i povjeren Nevenu Mimici, tad je rekao kako će učiniti sve za zaštitu pčela, koje su ključne za ekosustav i europsku poljoprivredu donose 22 milijarde eura na godinu. Da stvar ipak nije jednoznačna, sugerira kasnije priznanje glasnogovornika da ima nekih ‘rupa u znanosti’. Zabrana je opravdana zbog očitih problema s populacijom pčela, na koju nekako utječu i ti pesticidi.
- Ne znamo sve, no znanost je dovoljno jasno pokazala da nešto moramo učiniti – rekao je glasnogovornik.
A budući da za političare nema ništa gore od dojma da ne rade ništa, uvedena je zabrana tih triju vrsta pesticida. I dok su jedni bili oduševljeni takvim preventivnim pucanjem naslijepo, drugi su malo oprezniji.
- Zabrinjava nas što je odluka donesena zbog političkog lobiranja, a nije utemeljena na sveobuhvatnoj i čvrstoj znanstvenoj procjeni učinka i koristi – komentirala je profesorica Lin Field, šefica Odjela za biokemijsku i zaštitu usjeva u istraživačkom centru Rothamsted.
Zapravo slično logici kakva se primjenjuje na problem pušenja, neki su znanstvenici, čini se, i u ovom slučaju zaključili da je nešto svakako štetno pa onda odlučili imenovati jednog krivca i pojednostaviti stvar. Field je upozorila na to da postoji mnogo drugih čimbenika koji utječu na pčelinje kolonije, od kojih svi moraju biti uzeti u obzir, te da zabrana triju neonikotinoida može značiti previdanje tih drugih čimbenika. Jednako je sumnjičav bio Mark Walport, glavni znanstveni savjetnik britanske vlade koji je u članku objavljenome u Financial Timesu podsjedio na važnost pesticida u, primjerice, borbi protiv smrtonosnih bolesti poput malarije, bolesti spavanja i dengue. Iako ima problema sa pčelinjim zajednicama, objasnio je Walport, upotreba pesticida prema pravilima i naputcima na farmama nije im izazvala štetu, što je još važnije.
Uzimajući u obzir načelo preventivnog djelovanja, Walport je upozorio i na opipljivu štetu – pad proizvodnje i ekonomske gubitke koji mogu nastati ako se kao jedino načelo uzme preventivno djelovanje umjesto čvrstih dokaza. Umjesto zabrane bilo bi mnogo djelotvornije osigurati primjerenu upotrebu pesticida i mnogih drugih čimbenika, savjetovao je među ostalim Walport. Zeleni aktivisti pak svu potencijalnu korist od pesticida smatraju sekundarnom u odnosu na rizike za okoliš. – Umjesto da vode Komisiju na sud, trebali bi se ponašati odgovorno i prestati prodavati svoje ubojice pčela – rekao je Mark Breddy, glasnogovornik Greenpeacea.