Izreku ‘cijeli se život ući’ stariji naraštaji vrlo su često izgovarali u okolnostima kad ih je netko ili nešto, primjerice život, neugodno iznenadio, ali globalizacija je rabi u doslovnom smislu, i to bez obzira na godine, radno iskustvo i naobrazbu zaposlenika ili onih koji tek traže svoje mjesto na tržištu rada. Koliko god diploma i stupnjeva naobrazbe imali, želimo li samo opstati na tržištu rada ili napredovati u karijeri – moramo stalno učiti. Danas je vrijeme specijalista: o kojem je god sektoru gospodarstva i bilo kojoj društvenoj djelatnosti riječ, prednost ima najsvežiji, često i najskuplji, vrhunski certifikat. Razni specijalisti marketinga, komunikatori i IT stručnjaci unatoč diplomama fakulteta informatike, elektrotehnike, politologije, komunikologije, ekonomije, stranih jezika, vanjske trgovine itd. bolje prolaze na tržištu rada ako su završili i dodatnu edukaciju u nekoj od poslovnih škola. Takvima diploma MBA, primjerice, jamči brz uspjeh u menadžerskoj karijeri, visoka primanja i važne položaje u velikim tvrtkama.
Znanje se dopunjuje svladavanjem poslovnog stupnja stranog jezika, najnovijeg informatičkog programa, povremenim seminarima za menadžere… U 21. stoljeću vrijeme u odnosu na prošlo i pretprošla teče munjevito, brze promjene sve se teže sustižu i stjecanje novog znanja presudno je za opstanak. Takvi uvjeti ne zahtijevaju samo promjenu mentalnog sklopa ambicioznih ljudi od karijere, inovatora, budućih nobelovaca nego i majstora raznih profila jer je nova tehnologija ušla čak i među tradicionalne zanate.
Ipak, nije samo nova tehnologija uzrok promjena na obrazovnom tržištu; globalizirani svijet zahtijeva nov način komunikacije na svim razinama, a novi materijali novo znanje u praksi. Učiti nove vještine moraju svi žele li dobiti posao, često onaj za koji se uopće nisu školovali: mladi bez dana radnog staža, tajnice s 20-godišnjim iskustvom, profesori pred mirovinom, liječnici, vodoinstalateri, električari, automehaničari, inženjeri… Posebnu je pozornost programu cjeloživotnog učenja – Lifelong Learning Programme – posvetila Europska unija uloživši u njega u posljednjih sedam godina malo manje od sedam milijardi eura. Cilj je stalno stjecanje novog znanja i svladavanje vještina kako bi europsko gospodarstvo postalo globalno konkurentno. Program cjeloživotnog učenja ne podupire samo statično stjecanje novog znanja nego mobilno učenje dostupno svima koje vodi individualna ili poslovna potreba. Osim raznih agencija koje podupiru program cjeloživotnog učenja takva vrsta naobrazbe stječe se na tečajevima, seminarima, radionicama i u kraćim studijskim programima na raznim veleučilištima, poslovnim školama, sveučilištima, u školama stranih jezika… Mnoge od tih obrazovnih ustanova nude raznovrsne programe za cjeloživotno obrazovanje: informatičke tečajeve, učenje stranih jezika, svladavanje tajni marketinga, prodaje, komunikacije itd.