MBA-ovke napokon ‘hvataju’ plaće muških kolega

Iako se može činiti da je posjedovanje MBA diplomе najbrži put do masne plaće, analitičari upozoravaju da ta diploma više ne garantira ispunjenje tako mrsnog snova. U ovo postkrizno doba u svijetu studentima se teško može dogoditi da poput polaznika najboljih američkih MBA programa iz sredine 90-ih godina, i to u samo pet godina nakon diplomе, utrostruče primanja. Oni koji su završili programe 2008. ili 2009. godine uvjerili su se da je trend prepolovljen, pokazuju podaci koje su za godišnju Globalnu MBA listu prikupili stručnjaci Financial Timesa.

Prema njihovoj, jednoj od najrelevantnijih i najutjecajnijih ljestvica, u prvih 100 s udjelom od 51 posto dominiraju škole u SAD-u, a ove su godine popunile i prva tri mjesta liste. Nakon dvije godine održavanja na drugom i trećem mjestu ljestvice na vrh liste izbio je Harvard Business School, a slijedi ga Stanford Graduate School of Business, te University of Pennsylvania: Wharton. Ipak, četvrto mjesto pripada lideru 2011. godine, a riječ je o europskoj školi, točnije London Business School.

Drugu godinu zaredom na solidnom je petome mjestu Columbia Business School, a slijedi jednako postojana na ljestvici, francuska škola Insead. Iako iz Španjolske slušamo samo loše ekonomske vijesti i najave, za njih je pohvalna i osnažujuća činjenica da se Iese Business School već zadnjih četiri godine ustrajno drži u grupi deset najboljih. Štoviše, ove godine lanjsko deveto zamijenila sedmim mjestom. Jedina neamerička i neeuropska škola u prvih 15. jest kineska Hong Kong UST Business School, na devetome mjestu uporno stoji američka škola MIT: Sloan, a na desetom je škola Booth u sklopu Sveučilišta Chicago.

No manji je problem što današnji MBA-ovci u prvih pet godina mogu očekivati rast primanja 50 posto manji od svojih prethodnika iz 90-ih, upozoravaju autori Financial Timesa Della Bradshow i Laurent Ortmans. Problem je što je u međuvremenu naknada za studij rasla za sedam centi svake godine. MBA studenti koji su se upisali na studij 2012. godine platili su 62 posto veće naknade nego oni koji su svoje programe započeli 2005. godine iako je njihovo povećanje plaće pratilo liniju inflacije.

Prosječna naknada za 51 dvogodišnji MBA program u SAD-u (izlistanih u prvih 100 za 2013. godinu) bila je 106 tisuća dolara, a pri tome je najsukuplja naknada prvorangiranoga Harvarda, koja iznosi 126 tisuća dolara. Iako to nije mala svota, njihovi studenti još s lakoćom dolaze do nekih od najboljih plaća u SAD-u, i to za samo tri godine, od prosječnih 190 tisuća na godinu.

Ta činjenica, kao i značajno povećanje broja istraživanja te udjela stranih studenata bostonski Harvard, nakon osam godina, vratilo je na čelo ljestvice.

Ovogodišnja lista i njena analiza pokazala je dobre vijesti za žene koje se odlučuju na MBA diplomu. Plaće žena s MBA diplomama tri godine nakon studija godinama su zaostajale za onima muških kolega, a razlika u primanjima bila je u prosjeku 20 tisuća dolara. No ove godine ta je razlika napokon značajno smanjena. U 2012. žene polaznice jedne od prvih 100 rangiranih škola zarađivale su prosječnih 110 tisuća dolara, muškarci pak 132 tisuće. Ove godine ženski je prosjek narastao na 126 tisuća, a muški samo na 136 tisuća.

Očito, američke škole i dalje dominiraju ljestvicama, a prema FT-ovoj ljestvici ima ih 51 u prvih 100, no čak je značajniji njihov udio u vrhu – šest u prvih deset. Europljani su na istoj ljestvici zastupljeni sa 26 MBA škola. Azijci pak polako ali uporno ulaze na listu pa je njihov broj s lanjskih 12 ove godine porastao na 14, a imaju i aduta među prvih deset.

Ipak, autori upozoravaju na zanimljivu činjenicu da iako se ljestvica prvih 100 koju Financial Times objavljuje od 1999. godine znala značajno mijenjati u poretku, na vrhu svih tih godina bitku vode samo četiri škole, Harvard, Wharton, Pennsylvania i London, pa se s razlogom pitaju kada će ih ugroziti neki novi igrač.