Home / Komentari i stavovi / Hrvatska lutrija ne prodaje se

Hrvatska lutrija ne prodaje se

U kojoj je fazi novi zakon o igrama na sreću? – Teku savjetovanja sa zainteresiranim javnošću. U rujnu se očekuje nacrt prijedloga zakona i onda kreće dalje u zakonsku proceduru. Po mojoj procjeni, mogao bi biti na snazi od 1. siječnja 2014.

Već se čuju primjedbe, potencijalne posljedice… Kladionice se protive prijedlozima. – Zainteresirani mogu dostaviti mišljenje, prijedloge i prijedloge. Naš je stav da je privatna konkurencija pronašla rupu u zakonu te počela organizirati klađenje na lutrijske igre koje je, za razliku od klađenja na rezultate pojedinačnih ili skupnih sportskih događaja te igara u kockarnicama i na automatima, isključivo pravo organiziranja HL-a. Naš je prijedlog da se klađenje na lutrijske igre zabrani. Zalažemo se i da kladomati izađu iz ugostiteljskih objekata, koji su zahvalno područje za klađenje maloljetnika. Sličan stav ima i Sekcija ugostitelja pri HGK. Predlagali smo i umrežavanje automata sa serverom Porezne uprave jer su mogućnosti zloporabe brojne. Vidjeli smo to i kod fiskalizacije ugostiteljskih objekata i na tržnicama. Sada prometni praktički rastu preko noći. Vjerujem da će se slična stvar dogoditi i na tržištu igara. Tko posluje prema zakonu, nema se čega bojati.

Vi ste ušli kladionicama u posao klađenja, a one vama sada u posao lutrijskih igara. I pokrenuta je prava igra. – HL je kasno ušao na tržište klađenja, kad je ono već dobrom dijelom bilo razvijeno. Ne trebate biti veliki filozof da biste kupili kladomate i postavili ih u kafiće. Danas ima oko 2500 kladomata u Hrvatskoj. Mi nemamo nijedan. Mogli smo to učiniti, ali svjesno smo umanjili neke prihode radi onoga za što se zalažemo, a to je da klađenje ne bude dostupno baš svima. No danas jedini, uz Hattrick, rastemo u segmentu klađenja. Trenutačno imamo 11,5 posto udjela i treći smo na tržištu. Prvi je SuperSport, druga je Prva sportska kladonica, no oni su u velikom padu.

Što se dogodilo kad kladionicama klađenje pada, a HL-u raste? – U pitanju je nekoliko faktora, od nekonkurentnih koeficijenata, proširenja ponude do dostupnosti. Naši su koeficijenti konkurentni, konstantno uvodimo novitete u ponudu, širimo dostupnost i dodatne usluge.

No prihodi od klađenja i dalje vam nisu toliko značajna stavka. – Organiziranje lutrijskih igara na sreću čini više od 60 posto prihoda, a prihodi od klađenja u ukupnim prihodima sudjeluju s 20 posto.

Prošla je uprava gubitak djelomično opravdava igrama klađenja kojima se zbog prevelikog rizika nacionalne lutrije ne bave. – Rizik je velik, ali ipak smo ušli u njega i sada nam mnogo znači. Nismo jedini, ali nije česta praksa da nacionalne lutrije pokrivaju sva četiri segmenta (lutrijske igre, kasino, klađenje, automate, nap. a.). To nam katkad otežava poslovanje jer umjesto da se fokusiramo na jedan i budemo najbolji u tome, paralelno razvijamo sva četiri, što iziskuje velike resurse, a i konkurencija je velika.

Ima li uopće još prostora za nove igrače? – Jedan od dosadašnjeg problema zakona bilo je i pitanje koncesija. Zakon je omogućavao 70-ak koncesija, a dodijeljene su 42. Nisu sve iskorištene jer je tržište premalo. Svako tržište ima određeni potencijal, ali kad to prijedete, samo najveći opstaju.

Mogu se čuti i prigovori da će ‘nacionalizacijom’ zabavnih igara lokalna uprava i samouprava biti zakinute za milijune kuna. – Brojke kojima se barata u javnosti od nekih 100-tinjak milijuna kuna netočne su. Uzmimo npr. proračun Istarske županije za 2012., jedan od najvećih u Hrvatskoj. Na 250 milijuna kuna ostvarenih prihoda, prihodi od poreza na automate za zabavne igre iznose 413 tisuća kuna. Riječ je o brojkama zbog kojih sigurno nitko neće propasti.

Onda se ni državni proračun neće mnogo podbljati. Više će i izgubiti zbog kladomata. – U loto klađenju vjerojatno će doći do preljevanja s privatnih privređivača na HL. Što se tiče kladomata u ugostiteljskim objektima, stvar je društveno odgovornog privređivanja. Pitanje je želimo li da našoj djeci takve igre budu dostupne ili želimo to držati pod kontrolom, pa makar na štetu državnog proračuna. U tom je kontekstu, po mom mišljenju, stav zakonodavca da je zdravije iznad novca.

Jeste li završili s ‘čistkom’ kompanije? Kako sada izgleda? – Proveli smo ‘clean start’, očekujemo i izvještaj Državnog ureda za reviziju. Detektirali smo brojne stvari. Sklapalo se mnogo štetnih ugovora, no sad smo sve sveli na realne okvire i vjerujem da više neće biti kostura iz ormara. Osmislili smo i dvije nove igre, Eurojackpot i eSrečke, koje su u prvim sedam mjeseci generirale nove prihode u iznosu od 33,7 milijuna kuna. Uložili smo i u nove automate za igre na sreću. U prvim sedam mjeseci ostvarena je bruto dobit od 30,5 milijuna, a plan koji je usvojila Vlada govori o 8,2 milijuna kuna neto dobiti, što smo već premašili pa idemo u rebalans. No budući da rast prometa i prihoda direktno utječe na porast davanja državi, rastu i rashodi s osnove naknada za organiziranje igara. Ostale rashodovne stavke držimo pod kontrolom.

Kolika će ove godine biti davanja u državni proračun? – Lani smo uplatili 180 milijuna kuna, a s obzirom na dosadašnje rezultate, računamo da će se taj iznos popeti na 200 milijuna kuna.

Investicije su prije podbacile. Kakva je danas situacija? – Uložili smo oko 30 milijuna kuna i u prvim sedam mjeseci realizirali oko 70 posto planiranih investi-

I na kakve godišnje rezultate računate? – Rast prihoda od 15 posto i bruto dobit između 30 i 40 milijuna kuna. No krajnji rezultat ovisit će o troškovima programa zbrinjavanja radnika.

Koliko će još radnika otići? U kojem ćete se smjeru dalje restrukturirati? – Već smo povukli čitav niz poteza. Ukinuli smo savjetnička mjesta, neka direktorska, plaće svih rukovodećih struktura uskladene su s Vladinom odlukom, revidirali smo ugovore, reducirali troškove mobitela, korištenje službenih vozila… čitav niz troškova. Početkom rujna održat ćemo stratešku radionicu za sve strukture zaposlenika kako bismo konsenzusom donijeli strategiju razvoja i daljnji plan restrukturiranja s pripadajućim akcijanskim planom, gdje će se jasnije definirati koraci, resursi i vremenski okvir. U sklopu toga je i program zbrinjavanja radnika. Dosad je iz tvrtke otišlo 125-ero zaposlenika. No planiramo širenje poslovne mreže pa će biti i zapošljavanja.

Sad vas vole ili mrze u tvrtki? – Socijalnim partnerima pokušavam objasniti da sve to činimo kako bismo mogli više investirati, što će svima u budućnosti koristiti. U svibnju smo potpisali novi kolektivni ugovor za sljedeće trogodišnje razdoblje. Moram zahvaliti na suradnji socijalnim partnerima i istaknuti kako je pregovaranje prošlo bez velikih tenzija i najava štrajkova. Prema tom ugovoru uštedjet ćemo 11,8 milijuna kuna u 2013. To je velik novac. Neke mnogo veće državne tvrtke hvale sličnim iznosima uštede.

Upravo pripremamo i novi sustav nagrađivanja zaposlenika jer je postojeći paradoksalan. Kada je HL završio u gubitku od deset milijuna kuna, isplatili smo tri milijuna kuna da bismo nagradili minus. To je neprihvatljivo.

Opasno ste se bacili na posao. Što još planirate? – Sljedeće godine planiramo organizirati novu igru – klađenje uživo. Intenzivno radimo na projektu internetske kladionice koja donosi cijeli niz novih igara koje će se moći odigrati na internetu. Vodimo računa i o dostupnosti svih naših igara, koje se danas većim dijelom mogu odigrati posredstvom novih kanala. Ponajprije mislim na POS uređaje zahvaljujući kojima planiramo omogućiti igranje i na svim benzinskim postajama Ine i Tifona, kao i na mobilnim telefonima, putem aplikacija i SMS-a te ipTV-a. Sve su to planovi na kojima se radi i koje planiramo realizirati do 2015. U planu su i samostojeci kladomati, ali isključivo u kockarnicama i automat-klubovima.

Postoje li planovi o predaji prodajne mreže Agrokoru? – To je samo spekulacija. Agrokorove tvrtke jedan su od mnogih partnera za prodaju naših igara.

A o vašoj pripremi terena za privatizaciju? I napomena Državnog ureda za prodaju imovine glasi ‘moguća privatizacija…’? – Također, samo spekulacija. Donošenje odluke o eventualnoj privatizaciji u ingerenciji je Vlade. Mora se donijeti poseban zakon koji se na posjetku izglasava u Saboru.

Hipotetski, da je HL na prodaju, tko bi mogao biti kupac? – Prvo, HL nije na prodaju, a onaj tko bi ga i htio kupiti morao bi uložiti jako mnogo novca.

Kakva je praksa u EU? Jesu li takve tvrtke u državnom vlasništvu ili su privatizirane? I koje bolje posluju? – U Njemačkoj, primjerice, svaka savezna republika ima svoju lutrijsku organizaciju i u pravilu je riječ o državnim tvrtkama. Talijanska lutrija posljednjih deset godina bila je državna, no nije dobro poslovala. Država je objavila javni natječaj i koncesije su otišle u privatne ruke, što je poboljšalo rezultate poslovanja.

Kakva je suradnja s ministrom financija? Što biste rekli onima koji kažu da ste ‘Linićev igrač’? – Ministarstvo financija naše je mjerodavno ministarstvo i suradnja je dobra. I građani prepoznaju veliku energiju ministra, koji po prirodi funkcije nije uvijek najpopularnija ličnost. Sada vidimo da je uz predsjednika ipak najpopularnija.