Home / Informacije / Sergey Brin

Sergey Brin

Inovacije u svijetu IT-a kao da su dosadile najuspješnijima u tom sektoru. Oni idu dalje i danas počinju investirati u projekte koji se za sada čine kao znanstvena fantastika. Jedan od njih, Sergey Brin, počeo je s hamburgerom budućnosti kojim bi se moglo nahraniti sve brojnije stanovništvo planeta. Za sada okus nikoga nije oduševio, ali za desetak godina…

Jerojatno je bilo samo pitanje vremena kada će svijetu biti poslužen prvi obrok iz laboratorija. Znanost nezaustavljivo napreduje i premda možda ne može riješiti manje važne probleme poput raka ili AIDS-a, nalazi polako lijekove za istinski bitne stvari. Primjerice, kako napraviti hamburger u laboratoriju, i to od matičnih stanica, pri čemu valja napomenuti da nije riječ o zdravijoj varijanti prehrane nego o praktičnosti. Ono što ionako revolucionarnu vijest čini interesantnjom jest podatak da iza projekta stoji jedan od pionira posljednje informatičke revolucije, Sergey Brin, suosnivač Googlea. Izgleda da vizionarski duh i zaigranost ne nestaju s ovladavanjem svijetom i milijardama u džepu, samo dobiju nešto posebniji oblik. Brin, inače čovjek od povjerenja zadužen za Googleova ulaganja u inovacije i bolju budućnost, odlučio je tako potpomoći svakako zanimljiv projekt, već nazvan Frankenburger u medijima, s 250 tisuća eura.

Toliko je bilo potrebno za uspostavljanje laboratorija u Nizozemskoj, gdje je još jednom preobražena ljudska stvarnost, ali ukupan će trošak prema glasnogovorniku projekta ‘Cultured Beef’ (engl. kultivirana govedina), kako se službeno naziva cijeli pothvat, dosegnuti nekih 750 tisuća. Najveći dio toga financirat će upravo poduzetni Brin, a sljedeća će faza prema procjenama zahtijevati oko deset milijuna dolara. – U principu, tri se stvari mogu dogoditi u budućnosti. Jedna je da svi postanemo vegetarijanci, što je malo vjerojatno, druga je da jednostavno ignoriramo probleme, što bi vodilo u ekološku katastrofu, a treća je da napravimo nešto novo – objasnio je svoj entuzijazam za projekt 21. najbogatiji čovjek na svijetu prema časopisu Forbes.

Rezultat pet godina dugog istraživanja bio je zapravo očekivano loš. Na javnoj degustaciji prvog hamburgera ‘iz epruvete’ početkom mjeseca ocjene su bile jedva prolazne. Čudnovati obrok opisan je kao donekle mekan s intenzivnim okusom, ali nedovoljno sočan i manjkav u pogledu soli i papra, odnosno sve ono što bi čovjek i očekivao od umjetnog komada mesa. Kušači, dvoje stručnjaka za hranu, istaknuli su kako postoji sugestija mesa, ali da očito nedostaje masnoća, na što su im znanstvenici-kuhari objasnili da rade na tome odnosno da je sljedeći korak dodavanje masnoće i više crvenog mioglobin-pigmenta.

Za tri komada mesa bilo je potrebno 60 tisuća mesnih vlakana stvorenih od matičnih stanica goveda. Sve u svemu, opis i dostupni videozapis degustacije hamburgera djeluju prilično bizarno. Zaključak je, jasno, kako će biti potrebno još mnogo rada da bi se došlo do masovne konzumacije, oko deset do dvadeset godina prema procjenama ljudi u projektu, a morat će se poboljšati i okus konačnog proizvoda. Brin ipak nije stavio sva svoja jaja u istu košaru, njih oko 22,8 milijardi, kladi se i na neke druge futurističke projekte, među kojima se svakako ističe Google Glass, naročito koje korisniku prikazuju različite informacije na svojim ‘staklima’. I taj koncept na rubu znanosti dobio je miješane kritike, uglavnom skeptične i ne pretjerano oduševljene dosad viđenim, no u usporedbi s hamburgerom, projekt ima mnogo veće šanse za uspjeh i široko prihvaćanje u budućnosti.

Crveno meso i užici koje pruža mnogima su emotivno pitanje oko kojega je teško vidjeti konzensus u bližoj budućnosti, čak i ako prestane imati okus po školjkama, kako su ga neki opisali. Najviše obećava vjerojatno pet milijuna dolara uloženih u Space Adventures, turističko razgledanje svemira iz ruskog Sojuza za one dubokog džepa, premda laboratorijsku hranu u budućnosti ne treba otpisati kao isplativ projekt jednostavno zato što bi mogla postati stvar prijek po trebe, a ne izbora. Na prvi pogled, cijela ideja, posebice nakon prvog, relativno nezadovoljavajućeg kušanja, može izgledati suludo, ali Brinu i ekipi sa sveučilišta u Maastrichtu u korist ide rapidni rast svjetske populacije i sve teže zadovoljavanje njezinih prehrabrenih potreba. Jedino je tako moguće i objasniti ulaganje razumnog čovjeka u nešto što po svemu sudeći neće nikada, uza svu znanost svijeta i napredak, reproducirati autentičan okus i proces pripremanja. O subjektivnom, načelnom otporu mesnih sladokusaca tradicionalista da se i ne govor. Stvar je dakle u očekivanom izostanku izbora u ne tako dalekoj budućnosti, i to je ono na što se Brin po svemu sudeći kladi.

Brin nije usamljen u financiranju takvih, specifičnih i zapravo prilično grandioznih, možda i megalomanskih projekata, riječ je o rastućem trendu među novim bogatašima.

Nakon ovladavanja pojedinim segmentima informacijske revolucije ljudi poput Jeffa Bezosa, osnivača Amazona, Elona Muska, suosnivača PayPala, i Brina sve više ulažu u gotovo znanstvenofantastične projekte kojima se pokušava pomaknuti granica mogućnosti i riješiti neka od ključnih pitanja čovječanstva. Takav je trend interesantan ne samo zbog predmeta njihovih interesa nego i zbog ulaganja koja definitivno ne idu isključivo za ostvarivanjem brze dobiti. To je pak znatno drugačiji pristup od trenutačnog u kojem mnogi zbog loših gospodarskih uvjeta ne razmišljaju na veliko i zadovoljavaju se provjeranim investicijama niže razine. Musk je nedavno privukao pozornost prijedlogom superbrzog prijevoznog sredstava, kapsule koja bi bila ispaljivana u tubu i putovala brzinom od oko tisuću kilometara na sat. Njegov kolega po bogatstvu Bezos pridružio se pak grupi entuzijasta koji namjeravaju obavljati rudarske operacije na prolazećim asteroidima putem raketa. Grupa uključuje, naravno, Larrya Pagea i Erica Schmidta, drugu dvojicu ključnih Googleovih ljudi.

U prilog tezi o stanovitom elementu nesebičnosti tih ulaganja ide i svojedobno nazivanje Brina ‘prosvjetiteljem’, kako piše britanski The Economist, zbog njegova uvjerenja da znanje ne može biti loše i svakako je bolje od neznanja, što se očituje u Googleovoj filozofiji ‘organiziraj globalne informacije i napravi ih dostupnima i korisnima svima’.

Rođeni Moskovljanin u Ameriku je došao s roditeljima kada je imao šest godina i spada u ‘garaža-generaciju’ informatičkih pionira koji su doslovno iz garaže pokrenuli danas globalne kompanije. Kako mu je otac profesor matematike na sveučilištu u Marylandu a majka znanstvenica u Nasi, za malog Sergeyja i nije bilo mnogo alternativnih sudbina. Diplomirao je na spomenutom sveučilištu, ali je doktorski studij prekinuo kako bi osnovao Google, pothvat koji neki vole uspoređivati s izumom tiskarskog stroja Johannesa Gutenberga, s obzirom na to da je nesumnjivo omogućio nikad lakši pristup najvećoj bazi ljudskog znanja u povijesti. Autori knjige ‘The Google Story’ (engl. priča o Googleu) pišu kako ‘još od Gutenberga nijedan izum nije dao toliko moći pojedincima i transformirao pristup informacijama toliko duboko kao Google’. Ipak, realnost kapitalističke ekonomije i nove konstelacije snaga na svijetu nije zaobišla ni Brinov Google, koji je pristao cenzurirati određene rezultate u kineskoj verziji popularnog alata za pretraživanje interneta. Jest da su komunisti, ali mnogo ih je i troše sve više. Brin je navodno patio zbog te odluke, no na kraju ju je praktično opravdao tvrdnjom kako je Kinezima ipak bolje s Googleom nego bez njega. Odluka se poslije pokazala pogrešnom kada je Google 2010. odlučio napustiti kinesko tržište nakon hackerskog napada čiji je izvor bio upravo u Kini. To je dakako poslije obilato iskorišteno u reklamiranju Googlea kao principijelnog zaštitnika slobode protoka informacija, uz laki zaborav na prvotno popuštanje i prozaične razloge naknadnog odlaska iz Kine.

Gledano u takvoj široj slici cijelog niza projekata još uvijek iz područja znanstvene fantastike, stvaranje hamburgera ‘iz epruvete’ uopće se ne čini suludo. Naprotiv, prema svemu o čemu se ozbiljno razmišlja u svjetskim laboratorijima, Frankenburger se doima kao jedna od dohvatljivijih, razumnijih ideja.