Prodaja 42 posto vlasničkog udjela u Hrvatskoj osiguranju, najvećem hrvatskom i drugom najvećem osiguravatelju na području bivše Jugoslavije, događaj je desetljeća u tradicionalno mirnom i posloženom osiguravateljskom tržištu. Nakon prodaje Croatia osiguranja (CO), koja će biti provedena dokapitalizacijom, slika tržišta mogla bi se bitno izmijeniti ovisno o tome hoće li 42 posto CO-a kupiti poljski gigant PZU, slovenski Triglav ili pak rovinska Adris grupa. Šef PZU-a Andrzej Klesyk u više navrata poslao je jasnu poruku: – U Hrvatskoj želimo zauzeti još veći tržišni udio, rasprodati imovinu koja nije nužna za bavljenje osnovnom djelatnošću i prerasti konkurente.
Sličan plan vjerojatno leži i u ladici privremenog predsjednika Uprave Triglava Andreja Slapara, a u svijet osiguranja želi se upustiti i Ante Vlahović, šef Adrisa.
Tko god da kupi 42 posto Croatia, kupio je i nešto više od 30 posto ukupne premije osiguranja u zemlji, koja je lani iznosila nešto više od devet milijardi kuna. Dakle, 2,7 milijardi kuna premije u životnom i neživotnom sektoru, tj. dominantna pozicija na domaćem tržištu, za samo 90 milijuna eura. Toliko barem vrijedi znatna vlasnička pozicija u CO-u prema konzultantima KPMG-a, koji su dubinski snimali tu kompaniju. Pitanje je kako je na njihov izvještaj reagirao ministar financija Slavko Linčić, koji je vrlo dobro svjestan da s 90 milijuna kuna ne može pokrpati nijednu proračunsku rupu.
Paralelno s privatizacijom državnog osiguranja, na mala vrata u Hrvatsku je ušlo čak devet stranih osiguravatelja. Čak tri irska osiguranja tražila su od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) dozvolu za rad. Tako bi uskoro na lokalnom tržištu kao česta imena mogli biti spominjani Lifeguard, Cantenbury i Pine Indemnity, ali i belgijski Ducroire. Također, dolazi i strana verzija Hrvatskoga kreditnog osiguranja – Allianz Risk Transfer, njemački Mannheimer Versicherung, slovenska Prva kreditna zavarovalnica te britanski Lloyd’s i International Transport.
Ipak, tvrde poznavatelji industrije, ta imena neće pomrsiti račune lokalnim osiguranjima niti treba očekivati da će se otimati za tržišne udjele. Nakon što je Slovenija ušla u EU za rad u toj zemlji javilo se nevjerojatnih 580 osiguranja! Naravno, tek je nekolicina njih otvorila fizičke urede u Sloveniji, ostali se uglavnom bave osiguranjem transporta, dakle robe koja prolazi kroz Sloveniju. Istom djelatnošću bave se i sva nova osiguranja čiju je prisutnost odobrila Hanfa, a slovenskoj Prvoj kreditnoj zavarovalnici te vje-
Predsjednik Uprave Prve kreditne Ladislav Artnik priznaje da mu je glavni motiv za dolazak na domaći tržište prilika za rast: – Mislimo da na hrvatskom tržištu možemo rasti s obzirom na to da dobro poznajemo rizike u zemlji, ali i u regiji. Hrvatska je treće slovensko izvozno tržište, a Prva kreditna zavarovalnica je osigurajima kreditnih rizika prisutna u Hrvatskoj još od 1995. godine. Tijekom tog razdoblja stekli smo dovoljno iskustva i znanja za korektnu ponudu osiguranja domaćih, ali i izvoznih potraživanja.
Osim toga tržište osiguranja u Hrvatskoj relativno je nerazvijeno pa su tako mogućnosti za svakoga novog igrača dobre, a eventualni uspjeh može biti dobra osnova za dalju ekspanziju u regiji – objašnjava Artnik. Dodaje da će se aktivnosti njegove kuće na hrvatskom tržištu uglavnom obavljati u Sloveniji, s obzirom na geografsku blizinu, i to ponajprije s hrvatskom sestrinskom tvrtkom Pro Kolekt, koja nudi usluge izvandsudske naplate dugova i prodaje boniteta tvrtki iz šire regije.
Slovenske tvrtke dakle vjerojatno neće otvarati poslovnice u Hrvatskoj, a Irci ili Britanci lako će poslovati s Hrvatskom s obzirom na pomicanje granice. Upravo na tu činjenicu pozornost skreće Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje: – Rekao bih da u ovom slučaju nije riječ o dolasku stranih kuća u Hrvatsku, već o mogućnosti da osiguravatelji iz država članica EU djeluju putem svojih podružnica ili slobodnih pružatelja usluga. Ista mogućnost otvara se i našim osiguravateljima.