Hrvatska tek treba uspostaviti mehanizme koji će omogućiti povezivanje znanstvene zajednice s gospodarstvenicima, osobito s malim i srednjim tvrtkama.
Mogući prioritetni sektori za financiranje iz fondova EU uključuju prehrambenu industriju, drvenu industriju, razvijanje dijelova za automobilsku industriju, fotoniku, napredne materijale i tehnologije, biotehnologiju, nanotehnologiju, te mikro- i nanoelektroniku.
Kako to rade veliki pokazuje Podravka, jedna od hrvatskih kompanija s najdužim iskustvom u suradnji sa znanstvenim sektorom, što pokazuje i nedavno potpisivanje ugovora s Institutom Ruđera Boškovića o osnivanju zajedničkog Centra za inovacije u hrani. Na tržištu se traže proizvodi i usluge s dodanom vrijednošću, što u slučaju Podravke znači inovaciju. Inovacija može biti u raznim sferama: od inovativnog sastojka, tehnologije, pakiranja, efikasnog upravljanja energijom i proizvodnjom, do marketinga. Tržišni uvjeti nalažu nam potrebu multidisciplinarnog povezivanja i ovim smo sporazumom poslali jasnu poruku: gospodarstvo i znanost moraju se ujediniti u zajedničkom cilju dizanja konkurentnosti. U Hrvatskoj smo na početku tog procesa, ali moramo biti iznimno brzi, radi umrežavanja hrvatskih resursa i snažnog odgovora na globalnu konkurenciju, koja je te resurse već ugradila u vrijednost svojeg proizvoda – ističe Jasmina Ranilović, direktorica Podravkinog sektora Istraživanje i razvoj.
Rozelindra Čož-Rakovac, predsjednica Savjeta za gospodarstvo IRB-a, ističe da se projekti koje Institut ostvaruje s gospodarstvom odnose na prehrambenu, farmaceutsku, obrambenu i kemijsku industriju, energetiku i ICT sektor, a tvrtke sa kojima surađuje su, osim Podravke, i Pliva, Ina i Belupo. Neupitna kompetentnost IRB čini poželjnim partnerom na zajedničkim projektima s gospodarstvom. Organizirani su mnogobrojni sastanci s gospodarstvenicima na kojima smo razgovarali o njihovim potrebama, ali isto tako i o našim mogućnostima stavljanju na raspolaganje našu infrastrukturu, sofisticirana istraživanja i tehnološka unapređenja. Za sada smo primijetili dobru zainteresiranost gospodarstvenika za takav pristup – ocjenjuje Čož-Rakovac.
Postojeći mehanizmi usmjereni su uglavnom na pitanje transfera tehnologije iz sektora istraživanja i razvoja u industriju, i to isključivo za potrebe industrije koja to znanje eksploatira samo u ograničenim količinama. Zato je osim financijskih instrumenata, važno postojanje tehnološke i poslovne infrastrukture koja će i novoosnovanim tvrtkama omogućiti razvoj novih proizvoda poput tehnoloških inkubatora, centara kompetencije i znanstveno-tehnoloških parkova – tvrdi Ana Vučić, voditeljica Odjela za pripremu i provedbu projekata Europske unije, te navodi da je Ministarstvo znanosti za programe koji se financiraju iz fondova EU u razdoblju 2007.-2013. osiguralo 68,6 milijuna eura.
Primjer takvog povezivanja je i nedavno odobreni projekt ‘TTAdria’ vrijedan 900 tisuća eura, većim dijelom financiran iz pretpristupnog fonda IPA, kojim se želi osnažiti suradnja sveučilišta, instituta i gospodarstva u jadranskom dijelu Hrvatske. Partner projekta je Poslovno-inovacijska agencija Hrvatske BICRO, koja je trenutačno u procesu reorganizacije i spajanja s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG Invest). Konačan cilj tog spajanja, koje se očekuje do kraja godine, trebala bi biti efikasnija podrška ‘inovativnom poduzetništvu’, a u konačnici i lakše povlačenje novca iz fondova EU.
Hrvoje Meštrić, ravnatelj BICRO-a, objašnjava da je cilj motivirati gospodarstvenike da se što aktivnije uključuju u suradnju s istraživačkim institutima, a jedna od mjera bilo bi i postavljanje cjelovitog sustava poticaja i financiranja. Istovremeno, čini se da zbog najavljenih promjena još dosta toga nije posloženo. Uostalom, i Meštrić potvrđuje da još uvijek nije definirana operativna struktura za upravljanje tim sustavom u razdoblju.
