Turizam u plusu ipak zbog fiskalizacije

Poštovani ministre, molim Vas da odobrite poticaje za proizvodnju čavala. Trebali bismo nekih milijun kuna po proizvođaču, i da nam garantirate otkup po cijeni od jednog eura po komadu. U suprotnom, to bi mogao biti kraj dobro poznate i perspektivne industrije u Hrvatskoj. Protiv toga ćemo se boriti svim sredstvima, pa ako ne udovoljite našim zahtjevima, pobacat ćemo čavle po cestama… Tako bi, prema farmerskom traktorskom modelu, mogao izgledati zahtjev udruge proizvođača čavala. Gospodo, ako nemate kupce za čavle, sami ste si krivi, zašto ne proizvodite vijke – mogao bi im odgovoriti resorni ministar. Ali kod proizvođača pšenice stvar je sasvim drugačija i svake se godine ponavlja. Oni proizvedu više nego što mogu prodati pa onda traže otkup svega, i to po cijenama iznad tržišnih, i još ih država potiče na tu gubitku proizvodnju. I tu je ključna pogreška. Pšenični poticaji dobivaju se bezuvjetno umjesto da se potiču profitabilnije kulture (a pšenicu možemo kupiti na svjetskom tržištu ako nam baš uzmanjka). Drugim riječima, država bi upravo poticajima trebala preusmjeravati poljoprivrednu proizvodnju. Od klasičnih kultura poput pšenice prema malinama, jagodama, egzotičnom voću i povrću, lavandi, višnjama… Ti i ostali proizvodi traženi su u Europi, zarada je znatno veća nego kod pšenice, pogotovo na usitnjenim površinama, a i tržište je veće. Ali i zahtjevnije. Za veću zaradu treba se i više potruditi, s više ljudskog rada nego što se potroši za sjetu i žetvu pšenice; i za traktorske prosvjede i blokade.

Turističku sezonu, a možda i hotelijersku karijeru, završio je prošlog tjedna Velimir Kanceljak. Poreznici su zatvorili njegov mali obiteljski hotel s 12 soba pokraj Poreča, u kojem je do pečaćenja boravilo 15 gostiju. Porezni dug je porezni dug, ali da su poreznici tih 137 tisuća kuna krenuli naplaćivati nakon sezone ili da su pristali na reprogram, vjerojatno bi imali veću šansu da nešto i naplate. Ovako Kanceljakov biznis odlazi u nepovrat iako mu je na početku država pomogla kreditom od 200 tisuća kuna, i sve je krenulo u dobrom smjeru, a onda su lokalni komunalci pokraj hotela s bazenom počeli graditi kanalizaciju, pa su gosti počeli bježati. A sad su Linićevi komandosi nemilosrdno zakucajali zadnji čavao u Kanceljakov biznis.

Dvoje padobranaca koje je vukao gliser neki je dan ostalo visjeti na dizalici za bungee jumping u Makarskoj. Podsjetilo me to na događaj od prije nekoliko godina, kojem sam i sâm svjedočio, kada je jedna padobranka zapela za dalekovod na riječkom Grobniku. Zajedničko je objema tim bizarnim nezgodama da su prošle bez žrtava. Ali i upozorenje na porast adrenalinog turizma, koji najčešće ubire žrtve u planinama i na moru. Priče o Česima koje bura otjera na krčke stijene već prelaze u urbanu legendu, a svojedobno je jedan lučki kapetan četiri puta spašavao jednog te istog upornog ‘morskog vuka’ iz jadranskih valova. Sve to upozorava da i službu spašavanja treba prilagoditi novim navikama sve hrabrijih turista, a vrijeme je i za upozoravajuću brošuru koja bi se trebala dijeliti svim strancima na ulasku u Hrvatsku.

Posjetitelji 16. maratona lađa imali su rijetku priliku da vide kako se ponašaju pravi, nepotvoren gusari. Ne odnosi se to na pterostruke uzastopne pobjednike, ekipu Gusara iz Komina, već na njihove konkurente, veslače iz Bačine i Stabline (osvojili drugo mjesto), koji su se potukli za vrijeme natjecanja veslima i nastavili nagurati nakon izlaska na kopno. Epilog: pojedine članove zaračenih ekipa odvela je policija u liscama. A strani gosti sad mogu pričati kako se to tuku pravi neretvanski gusari…

Sandri Perković pripast će državna nagrada od 104 tisuće kuna za osvojenu zlatnu medalju u bacanju diska na Svjetskom prvenstvu u atletici. Zasluženo. Ivanu Gligori za osvojenu zlatnu medalju na svjetskom prvenstvu u kategoriji tvrdih ovčjih sireva država neće dati ništa. Nezasluženo. Država bi trebala podržati i gospodarske šampione Gligorina kalibra. Umjesto keša, predlažem ministrima Vrdoljaku, Marasu i Lorencinu da prekinu godišnji i odmah organiziraju i financiraju kampanju ‘Probajte najbolji sir na svijetu’. Još dok su stranci na Jadranu. Bila bi to i turistička promidžba, ali i pravi izvozni poguranac za jedan nesporno kvalitetan domaći proizvod.

Prije godinu dana medije je zabavljao podatak da je HDZ u prvom polugodištu uspio skupiti samo 11 tisuća kuna od donacija članova i simpatizera. U prvoj polovici ove godine HDZ je za lokalne izbore od donacija dobio 2,6 milijuna kuna; 800 tisuća više od SDP-a i 900 tisuća više od HNS-a. Za to je možda najzaslužniji glavni tajnik stranke Miljan Brkić Vaso. No kako je politika nepredvidiva, tako se i ključnom operativcu, umjesto pohvala, smiješi – vrtnjak. Karamarko je navodno zaključio da bi mu Vaso mogao postati konkurent u stranci. Iako je on takve spekulacije zasad demantirao, to je ipak logika stračkih šefova: sve koji postanu prepopularni i prejaki treba na vrijeme eliminirati; prema dobrim običajima i školi sestrinskog Milanovićeva SDP-a.

| posto pale su srpske cijene hrvatskih industrijskih proizvoda na stranim tržištima. Kod kuće su cijene porasle 0,6 posto |

| posto povećan je u prvom polugodištu broj stranaca koji su pristali na kruzerima, ali se u Hrvatskoj za-državaju samo dva dana |

| posto stranaca manje ušlo je u Hrvatsku u prvih šest mjeseci ove godine, što ozbiljno proturječi turističkim odama |

| posto pala je prodaja industrije na domaće tržište u prvom polugodištu, a prodaja na strana tržišta manja je 8,4 posto |

Izvor: DZS